U protekle tri godine u "Klimatskom kolažu" sudjelovalo je više stotina tisuća ljudi diljem svijeta, a Hrvatska Vlada prva je u svijetu čiji su svi članovi odigrali kviz kojim se upozorava na to što klimatske promjene čine našoj civilizaciji.

Premijeru Andreju Plenkoviću "Klimatski kolaž" prezentiran je prije dva tjedna te je on nakon toga predsjednicu udruge Ivanu Kordić pozvao na klimatski skup COP26 u Glasgowu 1. i 2. studenoga gdje je sudjelovala kao članica hrvatskog izaslanstva.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić je u izjavi novinarima nakon prezentacije "Klimatskog kolaža" rekao kako je to bila prilika da čuju izlaganje stručnjaka o posljedicama klimatskih promjena, koje su izvjesne i koje će se dogoditi ako cijeli svijet ne usmjeri svoje aktivnost u smjeru zaustavljanja, primjerice, učinaka dodatnog staklenika.

Referirajući se na izlaganje premijera Plenkovića u Glasgowu, Ćorić je naglasio da su sve politike u Hrvatskoj u idućem razdoblju usmjerene k smanjenju emisije CO2, ali i prilagodbi gospodarstva klimatskim promjenama.

Premijer je jasno naglasio činjenicu da ćemo u idućem razdoblju inzistirati na digitalizaciji i ozelenjavanju hrvatske ekonomije i u konačnici kreiranju niskougljičnog društva do 2050. godine, rekao je Ćorić.

Veseli ga, dodao je, da je Hrvatska svojom objavom termina izlaska iz "ere ugljena", jedna od zemalja koje su jasno dale do znanja da smjer obnovljivih izvora energije s jedne strane, odnosno kreiranje niskougljičnog društva s druge strane, nema alternativu, kako za nas tako i za generacije koje dolaze iza nas.

Predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić naveo je da su ciljevi Hrvatske da do 2030. godine smanji emisiju CO2 za 45 posto u odnosu na razinu iz 1990. godine, kao i da prestane s korištenjem ugljena do 2033. godine, a po mogućnosti i prije.

"Cilj nam je također postići i razinu od 39 posto obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji i time zapravo premašiti 32 posto, koji je zajednički cilj EU", rekao je.

Istaknuo je i povećanje broja posađenih stabala (jedan milijun više na godišnjoj razini u odnosu na sadašnju sadnju), sve do 2030. godine, čime bi se "kompenzirao dio emisije CO2 od otprilike 5 milijuna turističkih vozila godišnje".

Ivana Kordić iz udruge Tatavaka objasnila je da "Kolaž" na plastičan i zanimljiv način objašnjava međupovezanost svih klimatskih pojava i utjecaj ranih pojava na klimatske promjene.

Želja im je kroz "Kolaž" potaknuti dijalog o tome što su klimatske promjene i koje su uzročno-posljedične veze i koje će posljedice na nas kao civilizaciju i vrstu one ostaviti, rekla je.

Kviz su do sada uglavnom odigrali srednjoškolci, a oni nisu, kako je rekla, ljudi koji danas mogu donijeti konkretne javne politike i promijene potrebne kako bi se "prekooceanski bord klimatskih promjena na vrijeme krenulo okretati".

Stoga su ove godine pokrenuli dijalog s institucijama i ponosna je, rekla je, što je hrvatska Vlada, kao prva u svijetu, u punom sastavu odigrala kviz verziju "Klimatskog kolaža".

"Na takav način, educirajući ljude, u svim segmentima društva i otvarajući prostor za dijalog možemo zajednički raditi na osmišljavanju rješenja koja će biti socijalno pravedna i dovoljno brza da bismo napravili potrebne promjene u najkraćem mogućem vremenu", dodala je.

Boris Anić iz udruge Tatavaka dolazi iz obrazovnog sektora i "Kolaž" im je, kako je rekao, izvrstan edukativni alat za učenike jer su njime ciljevi i cifre pretočeni "u nešto što je pitko i razumljivo".

"Činjenica je da te promjene moramo napraviti, jer alternativa nas vodi, praktički, u kataklizmu cijelog čovječanstva. Moramo biti spremni na njih, moramo biti spremni odreći se određenog načina života i prihvatiti nešto što je potpuno drukčije. A obrazovni sektor je tu da iskomunicira tu poruku", rekao je.