Zoran Milanović, aktualni predsjednik Hrvatske i predsjednički kandidat, uvjerljivo je osvojio reizbor na još jedan petogodišnji mandat, pokazuju službeni rezultati. Na drugom krugu izbora u nedjelju pobijedio je Dragana Primorca, kandidata vladajuće konzervativne stranke HDZ-a
Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva, Milanović je osvojio nešto manje od 75 posto glasova, dok je njegov protivnik Primorac dobio nešto više od 25 posto. Rezultati su objavljeni nakon što je prebrojano više od 99 posto glasova.
Ta pobjeda predstavlja značajan politički uspjeh za Milanovića, velikog kritičara vojne potpore Zapada Ukrajini u sukobu s Rusijom. Milanović se također oštro protivi premijeru Andreju Plenkoviću i njegovoj vladi, što otvara put nastavku političkog sukoba između dvojice ključnih lidera.
Milanović je u govoru nakon objave rezultata rekao da je njegova pobjeda znak odobravanja i povjerenja birača, ali i poruka 'o stanju u državi za one koji to trebaju čuti'. 'Molim ih (vladu) da čuju', rekao je Milanović. 'To su građani htjeli poručiti. Ovo nije samo podrška za mene.'
Milanović: Popularan, ali i kontroverzan
Sa svojih 58 godina, Milanović je, iako kontroverzan, najpopularniji političar u Hrvatskoj. Njegov stil komunikacije, često borben i direktan, uspoređivan je s bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, piše CNN u analizi.
Njegova pobjeda u drugom krugu izbora dolazi nakon što je i u prvom krugu 29. prosinca značajno nadmašio konkurenciju. Iako je osvojio gotovo polovicu glasova, nedostajalo mu je samo 5.000 glasova za pobjedu u drugom krugu, dok je Primorac dobio tek 19 posto glasova.
Izbori su održani u kontekstu rastuće inflacije, korupcijskih skandala i manjka radne snage koji pogađaju Hrvatsku, zemlju s 3,8 milijuna stanovnika, piše CNN.
Kritika EU-a i NATO-a
Glasajući u nedjelju, Milanović je ponovno kritizirao Europsku uniju, nazivajući je 'nedemokratskom u mnogim aspektima' i vođenom od strane neizabranih dužnosnika.
'Ako ne mislite isto kao ja, onda ste neprijatelj – to je mentalno nasilje', rekao je Milanović. 'To nije moderna Europa u kojoj želim živjeti i raditi. Radit ću na njenim promjenama koliko god mogu kao predsjednik male nacije.'
Milanović je tijekom svog prvog mandata blokirao slanje hrvatskih časnika na NATO-ovu misiju u Njemačkoj te obećao kako nikada neće podržati slanje hrvatskih vojnika u Ukrajinu kao dio NATO-ovih misija.
Nastavak sukoba s Plenkovićem
Unatoč ograničenim ovlastima predsjednika, Milanović se nametnuo kao ključna figura u političkoj areni Hrvatske. Njegov mandat obilježen je sukobima s premijerom Plenkovićem, kojega redovito optužuje za sistemsku korupciju. S druge strane, Plenković optužuje Milanovića da je 'proruski' nastrojen i prijetnja međunarodnom ugledu Hrvatske.
Politički analitičar Višeslav Raos smatra kako Milanović nema motivacije za kompromis. 'Ako nije bilo suradnje s premijerom tijekom prvih pet godina njegova mandata, zašto bi je sada bilo?' rekao je Raos.
Primorac, 59-godišnji znanstvenik i bivši ministar znanosti i obrazovanja, nakon neuspjelih predsjedničkih izbora 2009. godine uglavnom se posvetio akademskoj karijeri, predajući na sveučilištima u SAD-u, Kini i Hrvatskoj.