Ćorić je na konferenciji za novinare, na kojoj je predstavio Izvješće o komunalnom otpadu za 2020., istaknuo da je tu pandemijsku godinu obilježio snažan pad količina komunalnog otpada u Hrvatskoj.

Naveo je i da je 2017. završena s 28 posto odvojenog komunalnog otpada te da smo u naredne tri godine "iskoračili za 13 postotnih bodova te se samim time približili cilju koji je bio 50 postotnih bodova".

"Taj cilj nije ostvaren, na što smo i računali s obzirom na zatečeno stanje. Međutim, ono što nas veseli je da je na godišnjoj razini taj pomak veći od četiri postotna boda", istaknuo je Ćorić.

Kazao je i da je u 2020. bilo 34 posto recikliranja te je i na taj način postignut iskorak za četiri postotna boda u odnosu na godinu ranije.

I u ovoj godini iskorak u odvajanju i recikliranju otpada

"Držimo da će 2021., s obzirom na dodatnu nabavu infrastrukture, a tu prije svega mislimo na preko milijun i 200.000 spremnika koje smo preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost podijelili jedinicama lokalne samouprave, donijeti dodatan i značajan iskorak u smislu odvajanja i recikliranja", poručio je ministar.

Napomenuo je da je proteklo razdoblje od 2014. do 2020. donijelo ulaganja u područje gospodarenja otpadom od preko 3,8 milijardi kuna, pri čemu je u komunalnu infrastrukturu i aktivnosti izobrazbe plasirano preko 2,2 milijarde kuna.

Ćorić je najavio da Nacionalni plan oporavka i otpornosti, u svojoj omotnici namijenjenoj kružnom gospodarstvu, nosi daljnjih milijardu i 250 milijuna kuna, a Operativni program Konkurentnost i kohezija oko milijardu i 200 milijuna kuna.

Ako se tome dodaju sredstva iz Fonda, koja će se usmjeriti u programe kojima će se omogućiti daljnji razvoj kružnog gospodarstva, ukupna omotnica namijenjena kreiranju učinkovitog sustava gospodarenja otpadom premašit će tri milijarde kuna.

"To je odgovoran smjer za koji držimo da će svaki odgovorni načelnik i gradonačelnik u RH pristati na smjer u kojem će ići. Oni koji to ne budu činili u narednom razdoblju bit će suočeni i s nestimulativnim momentima, a tu prije svega mislimo na obveze koje imamo temeljem europskih direktiva, a koje će se ticati količina odvojenog miješanog komunalnog otpada koje će u narednim godinama stići u RH", poručio je.

Nameti za lokalne jedinice koje ignoriraju odvajanje otpada

Čorić je najavio da će jedinice lokalne samouprave koje će sustavno ignorirati potrebu odvajanja otpada za to plaćati određenu cijenu. Tu neku vrstu nameta na odložene količine otpada mogu očekivati u sljedećih par godina, najavio je.

Istaknuo je kako je cilj o potrebi odvajanja otpada educirati svakog građanina, ali i jasno poručiti da je otpad potencijalna sirovina iz koje je potrebno kreirati nove proizvode te u konačnici smanjiti i ugljični otisak koji nastaje ukoliko se to ne čini, a kako bi RH dala svoj doprinos Europi kao klimatski neutralnom kontinentu do 2050.

Naveo je da su pojedini dijelovi države nešto više iskoračili kako u odvojenom prikupljanju otpada, tako i izgradnji infrastrukture, a neki drugi manje. Stoga su nastojanja Ministarstva da u narednom razdoblju omogući svakoj lokalnoj jedinici da u da u tom smjeru dodatno iskorači uz maksimalno sufinanciranje iz EU omotnica, Fonda za zaštitu okoliša i Ministarstva.

Zagreb sa 48 posto odvojeno prikupljenog otpada

Ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić rekao je da najveći udio odvojenog prikupljanja otpada ima općina Belica (79,8 posto) i grad Prelog (71 posto) te Međimurska županija s 58,4 posto.

Rekao je i da se Zagreb značajno popravio i sada je među vodećima, na 48 posto po odvojenom prikupljanju otpada. Najmanji udio odvojenog prikupljanja otpada ima Ličko-senjska županija (20 posto) i Zadarska županija (20,4 posto).