Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je u ponedjeljak u Mostaru da su stranke Hrvatskog narodnog sabora (HNS) ocijenile kako više nema smisla razgovarati o izmjenama izbornog zakona nakon što je Središnje izborno povjerenstvo (SIP) raspisalo izbore u toj zemlji
"U izborni zakon BiH se ne smije dirati u ovoj kalendarskoj godini. Ne dolaze u obzir bilo kakve aktivnosti vezanr za izmjene izbornog zakonodavstva u ovoj godini. Za nas to nema nikakvog smisla", rekao je Čović na konferenciji za novinare nakon sjednice HNS-a u Mostaru.
Najavio je kako će stranke okupljene u HNS-u ući u 'projekt B', ne pojašnjavajući što pri tome misli. "Mi idemo u projekt B. Nastojat ćemo da ova skupina stranaka uvjerljivo dobije izbore", rekao je.
Istaknuo je da će na izborima osam stranaka HNS-a nastupiti zajedno, dok su se HDZ 1990. i Hrvatska republikanska stranka odlučile za samostalan nastup.
Dodao je da će se napraviti plan za dogovor o potencijalnom zajedničkom kandidatu za člana predsjedništva BiH i druge pozicije.
Po Čovićevim riječima, političke stranke iz Sarajeva su dvije godine opstruirale provođenje presude ustavnog suda, te da sada nakon što je SIP raspisao izbore za 7. listopada ove godine.
"U parlamentu su mislili da je to pitanje Dragana Čovića. Danas kada smo došlo pred zid nema više smisla razgovarati. Rekao sam to predstavnicima američke i europske administracije. Mislim da je iscrpljena sva mogućnost da implementiramo odluku ustavnog suda", rekao je Čović.
Naglasio je da su se akteri u BiH dugo vremena ponašali neozbiljno oko ovog pitanja, te da su se pravi odgovori tražili dva mjeseca za ono što se "ignoriralo dvije godine".
"Ostaje otvoreno pitanje kako implementirati izborni rezultat", dodao je Čović, koji je i hrvatski član BiH Predsjedništva.
Ustavni sud izbrisao je odredbe izbornog zakona po apelaciji nekadašnjeg predsjedavajućeg Zastupničkog doma parlamenta Bože Ljubića o načinu izbora hrvatskih izaslanika za gornji, nacionalni Dom naroda Federacije BiH.
Sud je ocijenio kako je bilo moguće manipulirati s izbornom legitimnih nacionalnih predstavnika u Domu naroda. Bez Doma naroda nije moguće izabrati izvršnu vlast u Federaciji BiH, zbog čega bi u krizi mogli biti federalni entitet i državne vlasti.