"Vidjet ćemo može li se s najviše europske razine motivirati bošnjačke predstavnike da promijene stav oko zadržavanja status quo u BiH, a čime žele provesti svoje strateške projekte", rekao je Čović u izjavi za Televiziju HercegBosne iz Mostara.

Visoki europski dužnosnici u sljedećih petnaestak dana će održati još jedan krug razgovora o izbornoj reformi između hrvatske i bošnjačke strane, za što je zasluge Čović pripisao hrvatskome premijeru Andreju Plenkoviću. Pojasnio je kako će se uz posredovanje visokih dužnosnika EU pokušati napraviti izmjene Izbornoga zakona kako bi se spriječilo preglasavanje Hrvata po uzoru na izmjene izbornih propisa za Mostar u kojemu su zahvaljujući dogovoru između SDA i HDZ-a BiH iz lipnja 2020. godine prije dvije godine održani prvi lokalni izbori nakon dvanaestogodišnje stanke.

Ustavni sud BiH je u slučaju Mostara 2010. godine osporio način biranja vijećnika za Gradsko vijeće zbog čega taj grad nije imao izbora sve do prosinca 2020. Tada su, odvojeno od drugih općina i gradova, održani lokalni izbori za mostarsko gradsko vijeće.

Na sličan način Ustavni sud BiH je pak 2016. osporio način biranja izaslanika za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, no izbori su svejedno raspisani iako Izborni zakon nije promijenjen.

Čović ističe kako bi dogovor o izbornoj reformi bitno relaksirao odnose dvaju naroda i spriječio nove krize.

"Ako bude sreće da se dogovorimo, bit će puno lakše provesti izborni rezultat i riješit ćemo se pritisaka i tenzija koje postoje i koje se kroz naše djelovanje mora amortizirati ovaj udar", rekao je.

Po njegovim riječima Bosna i Hercegovina zaslužuje dobiti kandidacijski status s Europskom unijom ukoliko provede izbornu reformu. "Ima smisla kandidacijski status za BiH u paketu s izbornim zakonom. Ako bi se u paketu s Ukrajinom otvarao taj proces kandidacijskog statusa, onda bi tu trebala biti i BiH", istaknuo je čelnik HNS-a BiH.