'VAZALNI' ODNOS RH I VATIKANA

Crkva godišnje zapravo potroši 700 milijuna kuna više?

08.11.2012 u 16:00

Bionic
Reading

Na ime 'davanja Republike Hrvatske Katoličkoj crkvi' godišnje se iz proračuna izdvaja 245 milijuna kuna. Međutim, prema pisanju H-Altera, otkriveno je kako je iznos prikazan u proračunu kao obveza prema Crkvi, slikovito rečeno, samo vrh ledene sante. Iznos koji Crkva zaista dobije je gotovo četiri puta tolik – oko milijardu kuna

'Na poziciji Ministarstva financija postoji stavka 'Međunarodni sporazum – Sveta stolica i RH' na kojoj je izdvojeno 245 milijuna kuna. To je iznos oko kojeg se lome koplja u javnim polemikama, a formulacija je neprecizna jer navodi na krivi zaključak da postoji samo jedan međunarodni sporazum između Svete stolice i Republike Hrvatske i da je tih 245 milijuna kuna jedina financijska obaveza Republike Hrvatske prema Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj.

Republika Hrvatska je sa Svetom Stolicom 1996. i 1998. godine potpisala četiri međunarodna ugovora: o suradnji na području odgoja i kulture, o dušobrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi Republike Hrvatske, o pravnim pitanjima te o gospodarskim pitanjima.

'Famoznih 245 milijuna kuna odnosi se samo na obvezu Republike Hrvatske iz članka 6. stavak 2. Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima' navodi H-Alter.

Raščlanivši sva četiri ugovora, čistom matematikom, H-Alter je došao do pomalo zastrašujuće brojke od čak 700 milijuna kuna koje neprijavljeno iz proračuna cure u crkvenu blagajnu. Od izračunavanja koeficijenata plaća vjeroučitelja kojima je prema tim ugovorima RH obvezna pokrivati iste (na vjeroučitelje otpada 11,58 posto novca planiranog za plaće svih uposlenih u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju) pa do godišnjeg troška za plaće Vojnog ordinarijata (koji se ne spominje nigdje u proračunu, a iznosi preko šest i pol milijuna kuna) stvarni iznos koji Crkva povuče iz Državnog proračuna iznosi tako gotovo milijardu kuna.

'Traženje krivca sada je uzaludan posao, jer da te ugovore nije potpisao Jure Radić, potpisao bi ih neki drugi Jure Radić - političari na čije će odluke više utjecati pravednost nego kalkulacije oko odnosa s institucijom Katoličke crkve trebaju imati na umu da su to ugovori i ugovorne strane mogu pregovarati o njihovim izmjenama ako se prilike bitno promijene', zaključuje H-Alter