Iako se kao jedan od motiva za dopis koji je školama uputio predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-dalmatinske županije, don Josip Periš, a u kojem je zatražio da ne nude učenicima mogućnost odustajanja od tog izbornog predmeta, navodio podatak da sve manje djece pohađa nastavu katoličkog vjeronauka, podaci koje smo dobili iz Ministarstva znanosti i obrazovanja tek donekle mogu potkrijepiti te tvrdnje
Premda postoji određeni pad broja djece koja pohađaju nastavu vjeronauka u cijeloj zemlji, on je i dalje iznimno visok. Čak 90,32 posto od svih upisanih učenika u hrvatske škole pohađa nastavu vjeronauka. Konkretnije, od 320.167 učenika, njih tek nešto više od 30 tisuća ne ide na vjeronauk, otkrivaju podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Brojni su kritičari koji smatraju da je vjeronauku mjesto u crkvama, a ne u školama, no godinama se ništa ne mijenja niti postoji politička volja za to.
vezane vijesti
Prošle školske godine najviše učenika izabralo je vjeronauk kao izborni predmet u Krapinsko-zagorskoj županiji (zanimljivo, u toj županiji je SDP na vlasti), dok ih je najmanje zainteresirano za taj predmet u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji te Gradu Zagrebu.
Ako izuzmemo dvije županije i eventualno Grad Zagreb sa začelja ljestvice, polaznost vjeronauka u ostatku zemlje je i dalje vrlo visoka te se kreće od Krapinsko-zagorske (98,56 posto) i Požeško-slavonske (97,36 posto), u kojoj gotovo svi odabiru taj predmet, do tek nešto nižih, ali i dalje visokih postotaka u Bjelovarsko-bilogorskoj (91,77 posto) i Sisačko-moslavačkoj županiji (89,42 posto).
No da se nešto mijenja, pokazuje podatak da je broj učenika koji pohađaju vjeronauk u prvom razredu osnovne škole u pet godina pao za skoro dva posto u odnosu na ukupan broj upisanih.
U školskoj godini 2013./14. od 40.687 upisanih učenika u prve razrede na vjeronauk je upisano njih 37.617 ili 92,45 posto, a četiri godine kasnije postotak je pao za gotovo dva posto, na 90,68 posto. Od 39.660 upisanih učenika u školskoj godini 2017./18. na vjeronauk je išlo njih 35.964.
U četiri najveća grada također se manje ide na vjeronauk od prosjeka. Najreligiozniji su u Splitu, u kojem 89,52 posto djece ide na vjeronauk, dok u Rijeci svega 63,43 posto učenika pohađa vjersku izobrazbu u školi. U Osijeku vjeronauk pohađa 88,86 posto učenika, a u Zagrebu 83,74 posto.
Česti su prigovori na račun odgovornih da nisu osigurali zamjensku nastavu za učenike koji ne idu na vjeronauk. Zbog toga određeni broj roditelja upisuje djecu na vjeronauk iz oportunizma jer ne žele da u tom vremenu budu prepušteni sebi i lutaju hodnicima, posebno u nižim razredima.
Jednom kada se vjeronauk upiše rijetko se odustaje od njega. Ako se usporede postoci osmaša koji idu na vjeronauk s onima za prvašiće, brojke pokazuju da je odaziv postojan kroz sve razrede osnovne škole.
