Vesna Teršelič, voditeljica Documente, na okruglom stolu 'Proces suočavanja s prošlošću - slučaj Morinj' u Podgorici izjavila je da taj slučaj nije samo pitanje individualne kaznene odgovornosti onih koji su počinili ratne zločine nad ratnim zarobljenicima i civilima, već i test političke odgovornosti Crne Gore koja je bila upletena u međunarodni sukob, prema odluci Haškog suda, na području Dubrovnika tijekom 1991. i 1992. godine
'Uz nužnost nastavka procesuiranja odgovornih za zločine počinjene na području Dubrovnika početkom devedesetih, od strane hrvatskog i crnogorskog pravosuđa, važno je u ovom trenutku što hitnije materijalno obeštetiti 350 preživjelih logoraša logora Morinj a temeljem pravomoćne presude', rekla je Vesna Teršelič.
Okrugli stol 'Proces suočavanja s prošlošću - slučaj MORINJ' organizirao je Centar za građansko obrazovanje predstavljajući javnosti publikaciju koja daje prikaz kaznenog postupka u kojem je donesena, do sada jedina, pravomoćna presuda crnogorskog pravosuđa u vezi ratnih zločina počinjenih na području Republike Hrvatske, priopćila je Documenta.
Na skupu su govorili predstavnici Vrhovnog državnog tužiteljstva i ministarstva pravosuđa Crne Gore kao i odvjetnici dubrovačkih logoraša, zatočenika logora Morinj te predstavnice organizacija civilnog društva koje su u svojim priopćenjima kritizirale preniske kazne pravosudnih vlasti Crne Gore u predmetu Morinj. Spomenute organizacije istaknule su propust crnogorskog pravosuđa da zločine u logoru Morinj tretiraju kao organizirani sistem zlostavljanja zatvorenika, zbog čega nisu niti podignute optužnice protiv osoba koje su bile nadređene neposrednim počiniteljima zločina, optuženicima u ovom postupku.
Podsjetimo, Apelacijski sud Crne Gore, u priopćenju za javnost od 23. travnja 2014., objavio je da je odbio žalbe Vrhovnog državnog tužilaštva u Podgorici i branitelja okrivljenika te potvrdio presudu Višeg suda u Podgorici kojom su četvorica bivših pripadnika nekadašnje JNA u trećem, ponovljenom postupku osuđeni za ratni zločin počinjen zlostavljanjem hrvatskih civila i ratnih zarobljenika u crnogorskom logoru Morinj. Ivo Menzalin osuđen je na četiri, Špiro Lučić i Boro Gligić na po tri, a Ivo Gojnić na dvije godine zatvora. U istom predmetu ranije su Mlađen Govedarica, zapovjednik logora i Zlatko Tarle pravomoćno oslobođeni optužbe. Izrečene kazne, koje su pravomoćnošću presude sada postale konačne, niže su od zakonskog minimuma propisanog za utužena kaznena djela.
Sudski postupak za zločine u logoru Morinj bivši logoraši, članovi Hrvatskog društva logoraša srpskih i crnogorskih koncentracijskih logora Dubrovačko-neretvanske županije, otprije smatraju pravosudnom farsom i u više su navrata tijekom suđenja izražavali nezadovoljstvo ne samo odlukama podgoričkih sudova, već i nebrigom hrvatskih institucija u odnosu na statusne probleme logoraša naglašavajući kako je iz 'Dubrovačko-neretvanske županije veliki broj logoraša bio u Morinju provevši ukupno u zarobljeništvu 18.500 dana'.
