Inicijativu za njihovu smjenu podnio je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović, čijoj vladi je sredinom kolovoza izglasano nepovjerenje.

Upravo su Konjević i Krivokapić inicijatori postavljanja spomen-ploče u bivšem logoru za hrvatske zarobljenike Morinju, nedaleko od Kotora, čije je uklanjanje naložila crnogorska inspekcija. Premijer Abazović je kasnije rekao da su to učinili bez konzultacija s vladom i suprotno zakonu o spomen obilježjima.

Za smjenu Konjevića i Krivokapića glasali su zastupnici prosrpskog Demokratskog fronta, koalicija "Mir je naša nacija" bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića, te Abazovićeva koalicije "Crno na bijelo".

U plenarnoj sali tijekom glasanja nisu bili zastupnici DPS-a Mila Đukanovića, te Konjevićevog i Krivokapićevog SDP-a, SD-a, Liberalne partije, Bošnjačke stranke i zastupnici kluba albanskih stranaka.

Konjević i Krivokapić od prvih dana vlade, koja je izabrana u travnju, osporavali su odluke premijera Abazovića, a posebno su se usprotivili potpisivanju Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

Upravo je temeljni ugovor bio glavni razlog zbog kojeg je Abazovićeva vlada pala u parlamentu 20. kolovoza.

Ustavni sud ne funkcionira

Zastupnici crnogorskog parlamenta nisu na sjednici izabrali nijednog od četiri pradložena kandidata za suce Ustavnog suda, čime je vodeće sudska institucija, dan uoči lokalnih izbora u 14 općina ostala nefunkcionalna.

Crnogorski Ustavni sud trenutno ima samo tri od sedam sudaca i ne može donositi odluke, pa ni o eventualnim žalbama nakon lokalnih izbora.

Stanovnici 14 crnogorskih općina, uključujući Podgoriciu u kojoj živi trećina stanovništva Crne Gore, u nedjelju će birati novu lokalnu vlast.

Biračko pravo ima oko 350 tisuća građana, a osim u Podgorici izbori će biti održani u Baru, Bijelom Polju, Pljevljima, Rožajama, Budvi, Danilovgradu, Zeti, Tivtu, Plavu, Kolašinu, Žabljaku, Plužinama i Šavniku.