“Preuzeo sam obaveze i odgovornost i neću pokleknuti pred prvim izazovom“, rekao je Krivokapić za podgorički dnevnik Dan istaknuvši da stanovnicima Crne Gore treba bolji životni standard, pravda i ljepša budućnost, te da im nisu potrebni čelnici koji odustaju.

Crnogorska vlast je u krizi nakon što je u parlamentu Crne Gore usvojena rezolucija o Srebrenici te je naprijedlog Krivokapića smijenjen ministar pravosuđa Vladimir Leposavić zbog osporavanja genocida u Srebrenici.

Dio vladajuće većine, predvođen prosrpskim Demokratskim frontom tada je odlučio bojkotirati rad parlamenta i rekao je da neće podržati niti jedan prijedlog vlade. Istodobno, čelnici tog političkog saveza Andrija Mandić i Milan Knežević, koji su bliski srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću, preko medija u Crnoj Gori i Srbiji optužuju Krivokapića da je izdao Srbe i Srpsku pravoslavnu crkvu koja ga je i predložila za mjesto premijera.

Odgovarajući na optužbe čelnika DF-a da je izdajnik, Krivokapić im je poručio da on ima odgovornost samo prema narodu Crne Gore, a da će se uskoro znati šta su sve izdali čelnici DF-a.

“Ja sam u životu izdavao samo znanstvene radove i knjige, a šta su sve izdali 'profesionalni Srbi' i 'profesionalni Crnogorci', znat će se vrlo brzo”, rekao je Krivokapić.

Crnogorski premijer ranije je naljutio čelnike SPC-a i prosrpskih stranaka u Crnoj Gori kada je odbio potpisati u Beogradu Temeljni ugovor s patrijarhom Srpske Pravoslavne Crkve, ustvrdivši da pripremljeni ugovor ima nekoliko spornih članaka te da nakon što se potpuno usuglasi može biti potpisan isključivo na teritoriju Crne Gore.

Premijer Krivokapić i dalje ima podršku čelnike druge dvije koalicije na vlasti u Crnoj Gori - Alekse Bečića, aktualnog predsjednika palamenta, i Dritana Abazovića, potpredsjednika vlade.

Tri koalicije, Krivokapićeva – Za Budućnost Crne Gore, Bečićeva – Mir je naša nacija i Abazovićeva – Crno na bijelo, na pralamentarnim izborima krajem prošle godine porazile su Demokratsku partiju socijalista Mila Đukanovića i prvi put nakon tri desetljeća poslale je u oporbu.

Krivokapićeva vlada na klimavim je nogama od formiranja u prosincu jer čelnici DF-a, nezadovoljni jer nisu dobili ministarska mjesta, osporavaju sve značajnije odluke vlade i uvjetuju glasanje za njih u parlamentu.

Crnogorski MVP reagirao na izjave srbijanskih dužnosnika

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore reagiralo je na izjave najviših dužnosnika Srbije koje su usmjerene protiv crnogorske vlade. Srbijanski dužnosnici, među kojima i predsjednik Vučić, tvrdili su da je Crna Gora tekstom rezolucije o Srebrenici Srbe označila kao genocidan narod, poručujući Crnogorcima "daleko im kuća", a istodobno je predsjednik skupštine Srbije pozvao mitropolita SPC-a u Crnoj Gori Joanikija da se „pozabavi“ premijerom Krivokapićem.

Crnogorsko ministartsvo vanjskih poslova priopćilo je da Rezolucija o Srebrenici nije i ne može biti usmjerena ni protiv jednog naroda i nijedne države, a ponajmanje protiv srpskog naroda i Republike Srbije.

"Ne postoje genocidni narodi, već samo pojedinci, što je jasno i eksplicitno rečeno u tekstu ovog dokumenta", navodi se priopćenju crnogorskog MVP-a.

Ističe se da je sve što o tom dokumentu govore srbijanski dužnosnici "samo nerazumljiv i čudnim motivima inspirirani pokušaj političkog i medijskog spina teksta Rezolucije, usmjeren izravno protiv vladajućih struktura u Crnoj Gori".

Crnogorski MVP navodi da ih dodatno brine činjenica da je Ivica Dačić, kao jedan od najviših predstavnika Republike Srbije, pozvao mitropolita u Crnoj Gori da se "pozabavi" predsjednikom vlade neovisne i suverene, susjedne države, koja je sekularna država.

Ocjenjujući Dačićev istup kao neprihvatljiv i neshvatljiv, u crnogorskom MVP-u sugeriraju da bi bi se ovakve i slične poruke mogle tumačiti i kao poziv na rušenje državnog poretka u Crnoj Gori.

"Umjesto nesporazuma, kao i mnogo puta do sada, pozivamo Beograd na dijalog", navodi MVP i dodaje da su "Srbija i srpski narod za Crnu Goru i njene građane, kao i za njenu aktualnu vlast i vladu, više od prijatelja, te da pogotovo zbog toga ovo ne smije biti manira međudržavne komunikacije i sveukupnih odnosa".