Općinski sud u Zagrebu objavio je u utorak dvije presude u procesima u kojima su zbog prenesene štednje hrvatskih građana Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb tužile Ljubljansku banku i Novu ljubljansku banku. Ministar vanjskih poslova Slovenije Karl Erjavec je kazao da je presuda protiv slovenskih banaka u Hrvatskoj kršenje Memoranduma i da nije provediva u Sloveniji, ali je pozvao na strpljenje i najavio da će se zastupnici slovenskih banaka žaliti i do hrvatskog Vrhovnog suda, pišu Ljubljanskenovice.si.

Prema presudi koja još nije pravomoćna, Ljubljanska banka u oba je slučaja proglašena odgovornom i morat će isplatiti staru štednju. U slučaju tužbe PBZ-a riječ je o oko 220.000 eura, dok je zahtjev Zabe izražen u osam različitih valuta, u iznosima koji se kreću od 318.000 funti do 18 milijuna švicarskih franaka te od 1,4 milijuna eura do devet milijuna američkih dolara. Slovenska strana procjenjuje da su postupci protiv slovenskih banaka pred hrvatskim sudovima teški 27 milijuna eura.

'Za sada ne razmišljamo o pokretanju spora na međunarodnoj razini', kazao je Erjavec odgovarajući na pitanje zastupnika Rudija Gabrovca. Slovenski ministar vanjskih poslova kaže da ovdje 'nije riječ o ljudskim pravima' i da su hrvatske štediše Ljubljanske banske obeštećene od hrvatske države, ali da sada Hrvatska taj novac želi naplatiti od Slovenije, pišu Ljubljanskenovice.si.

On tvrdi da se problem mora riješiti sukcesijom, kako je prethodno dogovoreno. 'Da smo mi shvatili Memorandum tako kako ga danas tumače Hrvati, sigurno ne bismo predložili ratifikaciju pristupnog ugovora Hrvatske s Europskom unijom u slovenskom parlamentu', poručio je Erjavec i naglasio da je smatrao kako će zastoj pred hrvatskim sudovima biti trajan, a ne samo na dvije godine kako sada to tumači hrvatska strana.

Hrvatska u svojim stajalištima oko sporazuma iz Mokrica navodi da njime nije pristala na obustavljanje postupaka protiv Ljubljanske banke nego na njihov zastoj u skladu s hrvatskim zakonom o parničnom postupku. Hrvatska tvrdi da suglasnost za zastoj u postupcima trebaju dati obje strane, što je Hrvatska učinila, ali ne i Slovenija, što je uzrok tome da su procesi pred Općinskim sudom nastavljeni. Službeni Zagreb kaže i da je slovenska vlada na vrijeme, u doba razgovora o Memorandumu iz Mokrica, bila informirana da se promjenama zakona o parničnom postupku uvodi mogućnost dvogodišnjeg zastoja te da to nije za Ljubljanu bio element iznenađenja.