Predsjednički izbori 2019. bit će prvo veliko odmjeravanje snaga desne i lijeve političke opcije te ostalih opcija uoči parlamentarnih izbora. Hoće li predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nastaviti trend prethodnika Josipovića i doživjeti poraz ili reizborom, poput Mesića, osigurati 10 godina na Pantovčaku?
Kada bi predsjednički izbori bili danas, Grabar-Kitarović bi dobila 41 posto potpore, Zoran Milanović osvojio bi 21 posto, Ivan Vilibor Sinčić 15, a Božo Petrov 12 posto potpore birača. Ostali kandidati dobivaju 5 a neodlučnih je 6 posto.
Predsjednica ima iznadzastupljenu potporu među biračima s osnovnom školom (55%), zatim na selu (52%). Veću potporu ima kod birača na Sjeveru Hrvatske (56%) i, naravno, kod birača HDZ-a (84%).
Zoran Milanović veću potporu mogao bi očekivati kod birača starijih od 60 godina (28%), zatim više i visoko obrazovanih (25%), potpora mu je iznadzastupljena u Zagrebu i okolici (29%) i kod birača koji su na zadnjim parlamentarnim izborima glasali za SDP ( 61%).
Svaki treći, točnije 34 posto birača mlađih od 29 godina, glasao bi za Ivana Vilibora Sinčića kada bi bio predsjednički kandidat. Isto tako iznadzastupljenu potporu ima među biračima sa srednjim obrazovanjem (21%), a u Lici i Banovici dobio bi više glasova nego na nacionalnoj razini (22%). Naravno, osim među biračima svoje stranke, veliki broj glasova bi dobio među biračima koji nisu glasali na zadnjim izborima (35%)
Božo Petrov je također izadzastupljen potporom među biračima mlađima od 29 godina (23%), tu su i birači višeg i visokog obrazovanja (19%), te birači iz Dalmacije koji bi u većem broju nego na nacionalnoj razini dali potporu Boži Petrovu (24%). I, očekivano, birači njegove stranke MOST-a (60%).
Predsjednica je mandat dobila s potporom HDZ-a, no kako kaže premijer Plenković, još se nije očitovala želi li i kako potporu te stranke.
No, što kada bi HDZ dao potporu nekom drugome? Dnevnik Nove TV testirao je među biračima HDZ-a nju i Damira Krstičevića koji je već dvije godine najpopularniji ministar u Vladi, pa i među biračima HDZ-a.
U takvom srazu predsjednica bi dobila 62 posto potpore, a Damir Krstičević 15 posto potpore. Nitko među HDZ-ovim biračima dobiva 1 posto, a i 1 posto dali bi nekom drugom. Ne zna 15 posto, a odbija odgovoriti 6 posto ispitanika koji su birači HDZ-a.
Kod ispitanika smo testirali dojučerašnjeg predsjednika SDP-a Zorana Milanovića te Tonina Piculu koji nikada nije skrivao takve predsjedničke ambicije. Osim toga, i Bernardićevi suradnici Piculu vide kao SDP-ova predsjedničkog kandidata.
Tonino Picula dobio bi 44 posto potpore, a Zoran Milanović 36 posto. Netko drugi 1 posto, a isti postotak među biračima SDP-a nitko. Ne zna 12 posto ispitanika, a odbija odgovoriti 6 posto ispitanika.
Tonino Picula može privući i više birača koji nisu SDP-ovi. Tako bi, u srazu sa Zoranom Milanovićem, mogao računati i na potporu 56 posto HDZ-ovih birača, tu je i 55 posto birača MOST-a, 50 posto birača Živog zida, a na kraju tek dolazi i 32 posto birača koji su na zadnjim izborima glasali za SDP-a.
Zoran Milanović pak može računati na veliku većinu birača SDP-a na zadnjim izborima – njih 61 posto. No, zato među biračima ostalih stranaka ne stoji tako dobro kao Picula pa bi za njega glas dalo 42 posto birača Živog Zida, 29 posto birača MOST-a te 20 posto birača HDZ-a kada bi morali birati između Milanovića i Picule.
