Nitko od ljudi u automobilu nije ozlijeđen, a materijalna šteta na vozilu je pet tisuća kuna, potvrđeno je u karlovačkoj Policijskoj upravi, nakon obavljenog očevida.

Centar za kontrolu prometa iz Brinja postupio je po protokolu o stradavanju zaštićenih divljih životinja u prometu, te su o događaju obaviještene nadležne službe i Ministarstvo poljoprivrede, koje brine o zaštićenim svojtama.

Veterinar s Veterinarskog fakulteta Slaven Hreljić došao je u Bosiljevo kao član interventnog tima za medvjede Ministarstva poljoprivrede, kako bi uzeo razne uzorke tkiva za genetsko istraživanje.

Autocesta je ograđena zato da bi se spriječio pristup divljim životinjama na prometnicu. Medvjed ponekad preskoći ogradu ili iskopa rupu. Kada to učini i kreće se uz ogradu on je u svojevrsnoj zamci i više se ne zna vratiti. To se događa dva do četiri puta godišnje, rekao je za Hinu veterinar Hreljić.

Dodao je kako nije poznato zašto je to ovaj medvjed učinio jutros, jer nije ni sezona parenja, niti razdoblje kada bi bila nestašica hrane. Ali, navodi veterinar Hreljić, medvjedi se kreću tim prostorom i koriste tzv. zelene prijelaze, a ponegdje ipak prijeđu preko ograde i dođu na autocestu, nesvjesni opasnosti.

Današnje stradavanje potvrđuje važnost provedbe planiranog projekta 'Life plus projekt’, na kojem zajedno rade Autocesta Rijeka-Zagreb i Veterinarski fakultet.

Europska unija odobrila je sredstva za projekt te će se u idućih pet godina istražiti i obilježiti crne točke stradavanja medvjeda u prometu, i na tim mjestima postaviti ograda pod strujnim naponom, sagraditi iskočne rampe i jednosmjerna vrata.

Iskočna rampa poslužit će im da se popnu iznad ograde autoceste i skoče, ako već negdje pređu ogradu i nađu se s krive strane ograde, ali im neće biti moguće da se na nju popnu s one strane od šume.

Jednosmjerna vrata najlakše je opisati kao vrata za pse na kućnim vratima - izaći (u šumu) im je moguće, ali ne i ući (na autocestu).

Prema Hreljićevim riječima procjenjuje se da u Hrvatskoj imamo oko tisuću jedinki medvjeda. Istim će se projektom, a po genetskim metodama, utvrditi točan broj, što je bitna spoznaja za kvalitetno gospodarenje medvjedom. Inače, biološki kapacitet hrvatskih staništa je oko 1.200 jedinki medvjeda.