'Kako drugo nazvati krizni porez nego haračem', kazao je za Večernji list 80-godišnji F. Selak. Pomalo je zdvojan, možda i prvi put u životu. A nije da dosad nije imao prilike biti razočaran: poznat je kao najsretniji čovjek na svijetu – ispao je iz aviona, preživio kad se vlak u kojem je putovao survao u kanjon rijeke, automobilom je sletio u provaliju, dva mu se puta vozilo zapalilo na autocesti...

'Profesor sam glazbe i punih sam četrdeset godina radio i izdvajao u mirovinsko. A sad nam je ovako. Još se nekako mogu snaći, peglam kartice, prebacujem s jedne na drugu, ali što je s onima koji imaju brojnu obitelj, djecu koja su nezaposlena pa im pomažu? Velika je sramota to što nam rade', rezimira te odmahuje glavom.

Zbog redovitog rujanskog usklađivanja, odnosno povećanja mirovine za 1,35 posto, čak 7883 umirovljenika do ožujka 2011. umjesto viših primat će niže mirovine. Riječ je o 7724 umirovljenika kojima je mirovina prije usklađenja bila nekoliko desetaka kuna manja od 3000 kuna, pa od ovog mjeseca plaćaju krizni porez od dva posto, te o 159 umirovljenika kojima je mirovina usklađivanjem prešla granicu od 6000 kuna. Drugim riječima, oni su dobili povišicu od 1,35 posto, a država im je zauzvrat uzela dva odnosno četiri posto kriznoga poreza.

'Zbog takvih primjera Hrvatska stranka umirovljenika napustila je koaliciju s HDZ-om. To je krajnje nepravedan sustav koji se kosi s postulatima poreznih zakona jer nema neoporezive osnovice. Zato smo i napravili sve kako bi što više ljudi podnijelo ustavnu tužbu i time osiguralo povrat otetog novca', komentirao je Silvano Hrelja, predsjednik umirovljeničke stranke.

Zbog kriznog poreza na mirovine, više od 3000 ljudi, prema nekim procjenama, predalo je ustavnu tužbu. Prema posljednjim podacima, Ustavni sud je zbog harača zaprimio ukupno 30.000 tužbi ogorčenih građana.