'Najnoviji paket mjera, kao i onaj usvojen rebalansom proračuna prije nekoliko tjedana, pokazuje što se događa kada Vlada nema kamo jer je protekle dvije godine provela ignorirajući upozorenja da je put prema trajnom stabiliziranju proračuna put reformi', izjavila je Dalić za Hinu.

Očekuje da će se 'muke po proračunu' nastaviti ako Vlada ne smogne hrabrosti i predstavi ozbiljan plan reformi i mjera za poticanje gospodarskog rasta.

Dalić ne vidi put prema trajnom i održivom stabiliziranju proračuna bez sveobuhvatnog plana za fiskalnu stabilizaciju i gospodarski oporavak, čija bi temeljna okosnica bile reforme državne i javne uprave, pojednostavljivanje zakonskih propisa i uvjeta poslovanja, te reforma zdravstva koja će omogućiti da zdravstvo funkcionira u okviru zadanih financijskih okvira.

'Mi danas znamo da već u 2015. treba nastaviti s daljnjim smanjivanjem deficita, što znači da bismo već danas trebali znati kojim to mjerama vlada namjerava održati fiskalnu stabilnost, obzirom da daljnje povećavanje poreza i daljnja rezanja neće biti produktivna, dok provođenje bilo kakve ozbiljne reforme zahtjeva vrijeme', poručuje Dalić.

'Iz rebalansa za rebalansom jasno se vidi neozbiljnost Vlade koja nema politike, ima sluganski odnos prema Europskoj komisiji, a predložene mjere samo potvrđuju da ne misle svojom glavom nego provode ono što se od njih zatraži', rekao je HDSSB-ovac Krešimir Bubalo.

Hrvatska ima svoje posebnosti, pa se preporuke Europske komisije ne mogu samo tako provoditi, tvrdi HDSSB-ovac. 'Mora se i na prihodovnoj i na rashodovnoj strani poraditi, a to Vlada nije radila, posebno ne na rashodovnoj strani', kazao je.

Bubala posebno smeta najavljeno smanjivanje poticaja jer tvrdi da se smanjuju poticaji onima koji proizvode nove vrijednosti. To nije dobro jer će se i dalje smanjivati potrošnja i neće biti gospodarskog rasta, kaže Bubalo koji smatra da ljudima koji vode ključna ministarstva 'nedostaje uvjerljivosti'.

Pola usvojenih mjera je na teret građana, uvjeren je Laburist Dragutin Lesar. Inzistiranje na deficitu državnog proračuna od tri posto BDP-a ima, kaže Lesar, gospodarsko-ekonomsko opravdanje samo kada je rast BDP-a pet posto, a sve ostalo je uništavanje osnove gospodarstva države.

'Odupiremo se mantri, dogmi i nametanju te zahtjevamo preispitivanje tog pravila deficita tri posto. Podsjećam da kandidati za novog predsjednika Europske komisije također problematiziraju i u raspravama javno govore o tome da ni u jednoj državi to pravilo deficita tri posto nije dovelo do gospodarskog oporavka', poručuje Lesar.

Osvrnuo se i na tvrdnju premijera Zorana Milanovića da prilikom pripreme mjera iz redova oporbe nije čuo nikakvih konkretnih prijedloga, rekavši da Milanović 'ili ima kratko pamćenje ili ne čuje dobro'.

Vlada je na današnjoj sjednici usvojila paket mjera za smanjenje proračunskog deficita za daljnjih 0,4 posto BDP-a, odnosno za 1,3 milijarde kuna, koji obuhvaća povećanje trošarina na motorne benzine i dizelska goriva, povećanje naknada vezanih za telekomunikacijske usluge, smanjivanje subvencija za poljoprivredu i gospodarstvo, te smanjenje investicija u cestogradnju.