'Meteorološki radar je uređaj bez kojega je nowcasting ili vrlo kratkoročna prognoza vremena gotovo nemoguća misija', rekao je za tportal dr. sc. Bojan Lipovščak, savjetnik i zamjenik ravnatelja Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Bez meteorološkog radara teško je pravovremeno upozoriti ljude na nevrijeme, kako na moru, tako i na kopnu, što u nekim situacijama može biti opasno za imovinu i živote stanovnika Dalmacije, upozorio je Lipovščak.

Unutrašnji dijelovi Hrvatske imaju šest manjih i tri radara velikog dosega – jedan u Čepinu kod Osijeka, drugi na Bilogori te jedan na Sljemenu koji bi se uskoro trebao osposobiti. Samo dva radara - Bilogora i Osijek - su u mogućnosti raditi 7x24 sata dok su drugi u upotrebi samo za potrebe obrane od tuče. Radari su, kako kaže Lipovščak, nabavljeni još prije više od 40 godina, za potrebe obrane od tuče koja se provodila samo za kontinentalne dijelove naše zemlje. Prema projektu, trebalo je proširiti radarsku mrežu i radarima na Jadranu, a potencijalne lokacije bile su Pula - Monte Kope, Bibinje i Vela glava na Visu. No zbog nedostatka sredstava Dalmacija je ostala gotovo potpuno nepokrivena; tek djelomično dio do Visa i Hvara pokrivaju talijanski radari na svojem krajnjem dometu.

Radari spašavaju živote!

Član udruge Crometeo Rade Popadić, koji je o ovom problemu razgovarao s dr. Lipovščakom, ističe da su radari u mjerenju količine i položaja pri prognoziranju oborina značajno precizniji od satelitskih snimaka.

'Satelitske snimke pokazuju pogled na gornje dijelove oblaka iz velike visine, iz svemirske perspektive. One otkrivaju gdje su zone oblaka, a gdje su zone vedrine. Sateliti obavljaju dobre procjene, no mogu i pogriješiti. Radari daju stopostotno precizna predviđanja', rekao je Popadić.

'U suvremenoj meteorologiji za kraća razdoblja, od po nekoliko sati unaprijed, gotovo je nemoguće raditi precizne prognoze, osobito opasnih meteoroloških pojava kao što su tuča i obilne oborine, bez radara jer oni u realnom vremenu otkrivaju gdje se nalazi olujni sustav, gdje se nalazi jezgra oblaka, koji je smjer i brzina kretanja sustava, a otkrivaju nam i količine oborine te gdje se nalaze tučonosni oblaci. Njima se mogu odrediti čak i brzine vjetrova' objasnio je Popadić.

Koliko je taj problem ozbiljan, dobro ilustriraju iskustva iz ovoga ljeta, a ono je prema dostupnim informacijama potuklo 50-godišnji rekord u broju fronti što su poharale Jadran. Da su informacije o kretanju nevremena bile preciznije, kaže Popadić, ljudi bi se mogli bolje pripremiti za obilne kiše koje su im poplavile kuće ili za nevere koje su im potapale brodice. Prisjetimo se samo noći 22. srpnja, kada se uslijed jakog nevremena na splitskom i dubrovačkom području nasukalo ili prevrnulo cijelo mnoštvo plovila, a Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC) spašavala je stotinjak brodolomaca. Konačno, radarske snimke mogle bi pripremiti i poljoprivrednike za dolazak tuče u neretvanskoj dolini.

'Gotovo je nemoguće predvidjeti kada će tučonosni oblaci proći dolinom Neretve u kojoj uzgajamo važne usjeve, a gotovo cijela Dalmacija je bez ozbiljnije obrane od tuče', ističe Popadić.

Pet radara za jedan referendum

Značenje radara demonstrira i tragična priča o spašavanju Edvarda Dretelja, kojega je zatrpala lavina na Kamešnici.

'Tada se još nije znalo da je poginuo. U opsežnu potragu za njim krenula je Gorska služba spašavanja. Međutim iza ponoći stizalo je jako grmljavinsko nevrijeme s mora pa se akcija morala obustaviti. Razvoj situacije tada se pratio na temelju satelitskih snimaka, no to je u ovakvim slučajevima gotovo kao tapkanje u mraku. Cijela akcija morala je biti prekinuta jer se nije znalo kojim će putem ići oluja. Da je radar postojao, moglo se to točno znati', objasnio je naš sugovornik.

Popadić kaže da Državni hidrometeorološki zavod nastoji već godinama progurati projekt nabave radara za Dalmaciju, međutim u tome nema pravu podršku države.

'Koliko nas koštaju neki referendumi koji se kod nas svako malo pokreću, a nisu baš svi neophodni? Siguran sam da bi se za cijenu jednog moglo kupiti najmanje pet kvalitetnih radara', zaključio je Popadić.