Iako se slušajući saborske rasprave ovih dana doima kao da je sve po starom, kada je aktualni 10. saziv Hrvatskog sabora konstituiran tog 22. srpnja 2020., situacija teško da bi se mogla opisati normalnom. Hrvatska je bila na vrhuncu epidemije koronavirusa, a i sama zgrada Sabora bila je teško oštećena u zagrebačkom potresu. Novoizabrani zastupnici nosili su maske na licu, no zbog epidemiološke situacije samo konstituiranje nije izvedeno onako kako je uobičajeno - u sabornici je u klupama sjedilo 89 zastupnika, a ostali su bili raspoređeni u dvorani odmah pored nje te na galerijama.

Sličan režim, prema kojem u dvorani nisu mogli biti svi zastupnici, imali su skraćeno vrijeme za govore, ali i po kojem je zbog oboljelih uvedeno i glasanje videovezom, potrajao je do sredine svibnja 2023.

Nitko neće poreći da je epidemija narušila rad Sabora, da mnogi zastupnici zbog bolesti nisu mogli sudjelovati u raspravama, a i da je sam Sabor, kao i mnoge obitelji u Hrvatskoj, zbog covida ostao bez jednog od svojih zastupnika. HDZ-ov zastupnik Miroslav Tuđman preminuo je krajem siječnja 2021. od posljedica zaraze koronavirusom.

Posljedice potresa

Saborska zgrada već je bila 'načeta' nakon zagrebačkog potresa, a dodatno je oštećena u onom petrinjskom. Dijelovi zgrade morali su biti zatvoreni, a i dandanas posljedice potresa vidljive su po zidovima i hodnicima parlamenta. Sabor je stoga odlučio ići u hitnu obnovu, no nekoliko objavljenih natječaja je propalo.

Obnova ipak uskoro kreće, a novi zastupnici nakon izbora, odnosno budući 11. saziv svoj će rad započeti u novim, privremenim prostorima na Hrvatskom vojnom učilištu. Predviđa se da bi obnova Sabora mogla potrajati čak tri godine.

Statistika rada

Unatoč poteškoćama u radu zbog epidemije, 10. saziv Sabora oborio je rekord prethodnog saziva, barem po broju radnih dana. S današnjim danom raspuštanja, mogu se zbrojiti 454 dana u kojima se održavala plenarna sjednica. Točnije, održana je 21. plenarna sjednica (16 redovnih i dvije izvanredne), raspravljeno je oko 1300 točaka i do posljednjeg glasanja doneseno 500 zakona.

Dok se aktivnost zastupnika još zbraja, već sada se može reći da su među najaktivnijima bili - iz redova oporbe - Sandra Benčić i Urša Raukar Gamulin iz Možemo; Miro Bulj, Nikola Grmoja, Marin Miletić i Marija Selak Raspudić iz Mosta; Domagoj Hajduković i Željko Pavić iz Socijaldemokrata; Anka Mrak Taritaš iz GLAS-a, Dalija Orešković iz Stranke s imenom i prezimenom, Katarina Peović iz Radničke fronte te Andreja Marić iz SDP-a, dok su iz redova vladajućih listu predvodili HDZ-ovi Josip Borić i Goran Ivanović, HDS-ov Hrvoje Zekanović te nezavisna Marijana Petir. Svi oni su, prema još nepotpunim statistikama, imali više od 1000, a neki i više od 2000 javljanja u ovom sazivu.

Kada su u pitanju neposlušni zastupnici, u gotovo četiri godine ovog saziva, zaključno s početkom ožujka, izrečeno je više od 8000 stegovnih mjera, i to najviše opomena. Predvodnici u broju izrečenih opomena su zastupnici HDZ-a, što i ne čudi jer imaju i najviše zastupnika. Vode i po broju mjere oduzimanja riječi, iako ih Most slijedi u stopu. Mostovci pak drže prvo mjesto po broju udaljenja sa sjednice.

Oporbena preslagivanja

Kada je te 2020. konstituiran Sabor, stranački sastav u sabornici izgledao je u potpunosti drugačije nego što to izgleda danas. HDZ je imao 61 zastupnika te potporu njih još 14. Najveće oporbene snage bile su SDP (s 34 zastupnika) te Domovinski pokret Miroslava Škore (s 12 zastupnika). No u četiri godine SDP je zbog raskola ostao bez polovice svojih zastupnika, a oni su oformili Socijaldemokrate i postali druga po jačini oporbena stranka u Saboru.

Raskolio se i Domovinski pokret i također ostao bez polovice zastupnika, a njihove redove napustio je i sam Miroslav Škoro, čije je ime stranka inicijalno nosila.

Dok je prošli, 9. saziv bio poznat po 'žetončićima', preskakanja u redove vladajućih, ali i obrnuto, nije bio lišen ni ovaj saziv. Hrvoje Zekanović, koji je kao član Hrvatskih suverenista ušao u Sabor na listi Domovinskog pokreta, u siječnju 2022. zbog svojih stavova o cijepljenju izbačen je iz stranke te je iz oporbenih prešao u redove vladajućih i danas je jedan od najgorljivijih branitelja Vlade.

Uz redove vladajućih svrstao se i sada već bivši HSU-ovac Silvano Hrelja, izabran u Sabor na SDP-ovoj listi. No bilo je i bježanja u suprotne redove. Reformisti Radimira Čačića, točnije njihova zastupnica Natalija Martinčević, bili su dio vladajuće većine ulaskom u Sabor, no s HDZ-om su se razišli sredinom 2022.

Zbog oporbenog preslagivanja promijenio se i sastav potpredsjednika Sabora. Iz redova vladajućih to su od početka Željko Reiner, Ante Sanader i Furio Radin, no pri konstituiranju Sabora iz redova oporbe izabrani su Rajko Ostojić i Miroslav Škoro. Raskolom SDP-a i Domovinskog pokreta, njih su zamijenili SDP-ova Sabina Glasovac i Davorko Vidović iz Socijaldemokrata.

Ministri na tapetu

Izgledom se nisu promijenile samo saborske klupe, već i redovi u Vladi, a dojam je bio da je premijer Andrej Plenković svako malo dolazio u Sabor tražeći podršku za nekog novog ministra. Prvi je u veljači 2022. otišao Darko Horvat nakon što je uhićen zbog sumnji u zlouporabu položaja i ovlasti, a za novog ministra graditeljstva Sabor je izglasao Ivana Paladinu.

Već u travnju 2022. tražila se opet podrška Sabora za nove članove Vlade, i to za ministra rada Marina Piletića, ministra gospodarstva Davora Filipovića i potpredsjednicu Vlade bez portfelja Anju Šimpragu. Oni su zamijenili USKOK-ovim istragama opterećene Josipa Aladrovića i Borisa Miloševića, kao i Tomislava Ćorića, koji je odlučio otići iz Vlade te je izabran za viceguvernera HNB-a. U srpnju te godine Vladu je napustio i Zdravko Marić, a Sabor je dao podršku novom ministru financija Marku Primorcu.

Početkom 2023. Sabor je odobrio nove smjene i izglasao povjerenje Branku Bačiću i Šimi Erliću. Oni su zamijenili ministra graditeljstva Ivana Paladinu te ministricu regionalnog razvoja Natašu Tramišak. U studenom prošle godine izglasan je i novi ministar obrane Ivan Anušić, nakon što je njegov prethodnik Mario Banožić smijenjen zbog prometne nesreće u kojoj je poginula jedna osoba. Zadnji, i to u posljednjim danima 2023., u Saboru je izglasan Damir Habijan kao novi ministar gospodarstva nakon što je Davor Filipović morao otići zbog afere Mreža.

Ministre su htjeli smjenjivati i oporbeni zastupnici, no svaki put bezuspješno. Čak dva puta oporbeni zastupnici tražili su da se glasa o povjerenju ministru zdravstva Viliju Berošu i ministru vanjskih poslova Gordanu Grliću Radmanu, no oba puta oni su to preživjeli. Propalo je i izglasavanje povjerenja u slučaju ministrice poljoprivrede Marije Vučković i samog premijera Plenkovića, a u slučaju dvojice ministara - Zdravka Marića i Tomislava Ćorića - odbijene su oporbene inicijative za smjenom, no obojica su na kraju ipak napustila Vladu, ali svojevoljno.

Proglašen gospodarski pojas, ali Sabor rekao 'ne' obuci ukrajinskih vojnika

U četiri godine Sabor je donio više od 500 zakona, a već na početku izglasan je Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom. U prvoj godini saziva izglasan je i paket zakona iz petog kruga porezne reforme, a 2020. godinu saziv je zaključio proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa u Jadranskom moru.

Sabor je u ovom sazivu nekoliko puta mijenjao i Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, kao i Zakon o obnovi. Donesen je i novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa, o elektroničkim medijima, proračunu...

A onda je stigla 2022., godina koja je zbog ruske invazije na Ukrajinu promijenila svijet, a time i utjecala na Hrvatsku. Sabor je već 25. veljače, dan nakon ruske agresije, donio deklaraciju kojom pruža nedvosmislenu potporu ukrajinskom narodu i državi, najoštrije osuđuje rusku agresiju te podržava teritorijalnu cjelovitost, neovisnost i suverenitet Ukrajine. Uz to je izmijenjen niz zakona da bi se samoj Ukrajini pružila pomoć, ali i olakšalo život ukrajinskim izbjeglicama koji su se sklonili u Hrvatskoj.

Međutim na kraju godine Sabor ipak nije izglasao da se na teritoriju Hrvatske obučavaju ukrajinski vojnici u sklopu misije EU-ove vojne pomoći za potporu Ukrajini – EUMAM. Od potrebnih 101, za odluku je glasalo 97 zastupnika.

Zbog energetske krize koja je uslijedila zbog ratnih zbivanja te rasta cijena hrane i energenata Sabor je, na prijedlog Vlade, reagirao i snizio stope PDV-a na niz prije svega prehrambenih proizvoda te uveo ekstraporez. Uz to su doneseni zakoni kao priprema za ulazak u Schengen i uvođenje eura.

Do kraja saziva donesen je niz zakona koji se tiču mirovinske reforme, a između ostalog redefinirana je obiteljska mirovina. Uveden je očinski dopust i izglasani zakoni vezani uz rodiljne naknade, veći dječji doplatak te roditelje njegovatelje. Izglasana je i 'neradna nedjelja', ali i novi Zakon o izbornim jedinicama, kojim je izmijenjen izgled izbornih jedinica da ne bi došlo do prevelikog odstupanja u broju birača. Donesen je i Etički kodeks za zastupnike, a Sabor je organizirao i susret Krimske platforme.

Uz sve to nije nedostajalo afera koje su u stopu pratile vladajuće. Zbog nekih su ministri pod političkim pritiskom morali otići iz svojih fotelja, a o nekima je oporba tražila istražna povjerenstva i interpelacije, no bez uspjeha.

Gotovo fizički obračuni i lupanje po klupama

Od afere Mreža, preko problema u obnovi, afere s Inom i tzv. afere Plin za cent, pa sve do imenovanja Ivana Turudića glavnim državnim odvjetnikom i skandala zbog prepiske s Josipom Rimac - sve je to bilo dovoljno za vrlo česte i žestoke rasprave u sabornici. Pritom se nije prezalo od uvreda i vrijeđanja, a u nekoliko navrata gotovo je došlo i do fizičkih obračuna.

U jednoj od takvih rasprava zaiskrilo je između Nikole Grmoje i Hrvoja Zekanovića, a drugom prilikom na udaru se našao predsjednik Sabora Gordan Jandroković, prema čijoj su se klupi zaletjeli Željko Sačić i Krešo Beljak.

No scena po kojoj će se pamtiti 10. saziv oporbeno je lupanje po klupama za vrijeme Plenkovićeva podnošenja godišnjeg izvještaja o radu Vlade u listopadu 2023. Iritirani time što predsjedajući Željko Reiner nije želio dati stanku Marijanu Pavličeku iz Hrvatskih suverenista te je dopustio Plenkoviću da počne s izlaganjem, oporbeni zastupnici su cijelo vrijeme premijerova govora, 40-ak minuta, udarali pločicama po klupama. Na kraju govora Plenković je dobio aplauz iz redova svoje stranke.