Sveopći fenomen tzv. 'ubrzavanja života' u drugoj polovici 20. stoljeća uzeo je zamah. Potreba za efikasnošću i brzinom postala je tolika da su marketinški kreativci uočili plodnost igranja na adut brzine - konfekcija Naprijed kapute prodaje sloganom 'Vrijeme je novac... zašto gubiti jedno i drugo', Zastava 101, poznatija kao stojadin, naglašava da je 'brz jer brzo živimo', a Digitron u prodaji sistema digitalnih satova za kolodvore objašnjava - 'vrijeme je postalo jedan od bitnijih činilaca u sve dinamičnijem životu'. Prodaja satova našla je dakle plodno tlo u sve ubrzanijem društvu, otvorivši pitanje - kojem satu pružiti povjerenje? Popularnošću su se mogli pohvaliti ruski satovi poput Slave, Poljota i posebno Rakete, koja svojim tehnofuturološkim nazivom dodijeljenim u čast Gagarinove svemirske misije Jugoslavene osvaja izrazitom jeftinošću. Tradicionalno, na glasu su naravno i švicarski satovi poput Zenita, a među pripadnicima jet seta ili bar na jeziku onih koji mu gravitiraju prelamalo se i ime francuskog Cartiera. No za one koji su htjeli kombinaciju osjećaja luksuznosti i povoljne cijene tu je bio - Darwil.

Trst prije Kineza
Trst, fascinantan fenomen u domaćoj povijesti šopingiranja, za popularnost marke Darwil odigrao je ključnu ulogu. Klasicistička zgrada na trgu San

Antonio Nuovo, pokraj istoimene neoklasicističke crkve, sjedište je trgovine Darwil iz koje se upravlja svim operacijama prema Jugoslavenima. A njih je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih bilo poprilično - u najpopularnija izdanja tiskovina, od dnevnih novina preko revija do dječjih časopisa, plasirana je rijetko viđena količina reklamnog materijala za samo jednog proizvođača. Intrigantnošću odiše kampanja u Startu, poluerotskom magazinu, u kojem uz Darwil nagradne igre i reklame dobivaju prikladan erotski naboj kroz atraktivne žene s Darwil satom na rukama.

James Bond i Anton Marti
Voditelj prodajne kampanje nekoliko je godina bio Franjo Marinšek, ljubljanski pravnik, kroz čije riječi je tajna Darwila objašnjena kao 'kvaliteta dobivena za jeftine pare'. Naime, švicarska država je monopolom nad proizvodnjom svih dijelova satova jamčila jednak standard kvalitete za sve, a ono što određuje cijenu je ustvari ugled brenda. S obzirom na to, Darwil je odlučio igrati na kvantitetu ukupne prodaje - svaki sat je donosio zaradu od samo 10 posto dok su drugi ciljali na 40 do 120 posto! Kako je Darwil  ujedno bio i proizvođač nakita od zlata i dragog kamenja, elementi luksuza obilno su korišteni i za satove - 'za  jeftine pare' mogao se kupiti model od bijelog i žutog zlata, sat za podvodni sport s čeličnom kutijom spremnom za dubinu od 1000 metara, a utvrđeno je da se na prodaju nude satovi 'koje nosi popularni agent James Bond'. Ni slavni jugoslavenski voditelj TV emisija i novogodišnjeg programa Anton Marti nije odolio i nosio je 'danas najprecizniji najmoderniji automatski sat na svjetskom tržištu'.

I doista, marketing je uspio. Godine 1970. granicu prema Italiji prelazi nevjerojatnih 7,3 milijuna Jugoslavena, a gotovo svaki opis subotnjeg stanja u trgovini Darwila sadrži rečenicu iz novinske reportaže: 'Vidjeli ste neopisivu vrevu u kojoj je jedino dominirao naš jezik i na momente vam se činilo da ste u jugoslavenskoj robnoj kući.' Naposljetku, prema tvrdnji poduzetnog Marinšeka čiji je životni moto bio 'da bi čovjek što duže živio, mora što više raditi', modele satova Darwil nosilo je u tom trenutku oko dva milijuna Jugoslavena! Danas Darwil nema čak ni natuknicu na Wikipediji. Ostala je samo pjesma.