Debakl samita između američkog predsjednika Donalda Trumpa i sjevernokorejskog vrhovnog vođe Kim Jong-una u Hanoiju, glavnom gradu Vijetnama, koji se pompozno najavljivao kao povijesni, nije iznenadio stručnjake. 'Nisam ni previše očekivao od tog samita s obzirom na ono što se najavljivalo da bi Sjeverna Koreja mogla prihvatiti, a što im baš ne ide u prilog', kazao je za tportal Vlatko Cvrtila, dekan Veleučilišta Vern, ekspert za sigurnosna pitanja i geopolitiku
Cvrtila je kazao da ako sudimo ponašanje Sjeverne Koreje temeljem onoga što se događalo u povijesti - onoga što su Kimov djed (Kim Il-sung) i tata (Kim Jong-il) radili - onda možemo vidjeti da su oni imali 'pikove' intenziteta tenzija, ali isto tako su imali razdoblja smanjivanja tenzija, kada su postigli određene koristi.
Te koristi, navodi, prije svega bile su u kontekstu dobivanja humanitarne pomoći i smanjivanja tenzija na Korejskom poluotoku.
vezane vijesti
'Sad, je li Kim previše očekivao i previše tražio? Rekao bih da je ovo bila faza u pregovorima jer, prvo, Sjedinjene Američke Države (SAD) ne mogu dopustiti da on dalje razvija nuklearni program, a drugo, Kim Jong-un od toga ne može odjednom odustati jer prestaje biti međunarodni faktor, odnosno prestaje imati u rukama alat koji je do sada funkcionirao u međunarodnom prostoru. Kim mora imati nešto jako u rukama da bi mogao dobiti što više u pregovorima', obrazložio je situaciju Cvrtila.
Podsjetio je da je i prošle godine, kad su se sastali u Singapuru, isto bilo neodređeno bi li Sjeverna Koreja mogla odustati i smanjivati nuklearni program.
No zanimljiv je način na koji je prekinut ovogodišnji, drugi samit između Trumpa i Kima. Američki predsjednik je jednostavno odlučio prerezati i otići. Na konferenciji za medije netom nakon naprasnog prekida samita Trump je kazao da se nekada jednostavno morate okrenuti i otići. Ipak je ostavio odškrinuta vrata za Kima, kazavši da će se razgovori nastaviti, ali i da do novog sastanka neće doći tako brzo.
Cvrtila smatra da je takav postupak način na koji Trump pregovora jer je tako pregovarao i u svom poslovnom životu. Poznato je to da je prije nego je ušao u Bijelu kuću bio poduzetnik.
'Prekid sastanka na ovakav način možemo pripisati Trumpovoj osobnosti', mišljenja je Cvrtila.
Međutim, u svakom slučaju, naglasio je ekspert, ne može se reći da se napravio iskorak vezan uz denuklearizaciju Korejskog poluotoka.
'Isto tako, treba reći da je od prošlogodišnjeg sastanka do danas bilo mnogo radnih skupina koje su se bavile raznim pitanjima i koje su bile bilateralne sjeverno-južnokorejske te gdje su bili prisutni i diplomati SAD-a. Tako da ako kaže da će se nastaviti razgovori, onda će se i nastaviti', navodi Cvrtila, kojem će biti jako zanimljivo vidjeti kako će predsjednik Trump sada reagirati jer je, na kraju krajeva, očekivao potporu za Nobelovu nagradu za mir za smanjivanje tenzija na Korejskom poluotoku. Uostalom, nominaciju i ima jer ga je nominirao japanski premijer Shinzo Abe.
Što dalje?
'E sad, hoće li on zbog neke vrste nastavka pritiska promijeniti retoriku da postane oštrija ili će to pitanje staviti sa strane i neće se njime baviti, odnosno neće ga staviti na stol, nego će govoriti da se pričeka pa se baciti na gradnju zida prema Meksiku ili nešto drugo, tek ćemo vidjeti', kaže Cvrtila.
Pokušaj rješavanja sjevernokorejske nuklearne krize - Trumpov glavni vanjskopolitički projekt - na kraju bi mogao završiti kao potpun promašaj.
'Ne znam je li slučajno ili namjerno upravo svjedočenje Michela Cohena, bivšeg Trumpova osobnog odvjetnika, u Kongresu bilo moguće tempirano i za ovo da bi prekrilo njegove riječi nekakvim uspjehom u Hanoiju. A sad, je li to slučajno ili nije, ne mogu procijeniti, ali često su američki predsjednici, kada su imali domaćih problema sličnog tipa ili nečega što se vezivalo uz unutarnju politiku, posezali za međunarodnim političkim stvarima kako bi prikazali uspješnost, liderstvo…', zaključio je Cvrtila.
