stjepan lakušić

Dekan Građevinskog fakulteta objašnjava kako obnoviti razorene kuće na Baniji, a osvrnuo se i na poslijeratnu obnovu: Očigledno je bilo propusta

09.01.2021 u 13:20

Bionic
Reading

'Pitanje je koliko je geolozima potrebno vremena da bi definirali koja su to područja možda kritična pa možda na takvim dijelovima ne treba ni pristupati gradnji ili ju staviti u neku drugu fazu dok ne dođu do nekih preliminarnih podataka. Sve što je kratko i brzo, pitanje je koliko će to biti kvalitetno', kaže dekan zagrebačkog Građevinskog fakulteta Stjepan Lakušić komentirajući kako je prvo potrebno provesti analizu u tlu kako bi se pristupilo obnovi na potresom pogođenim područjima

Komentirajući zašto su se srušili objekti obnovljeni nakon rata, dekan zagrebačkog Građevinskog fakulteta Stjepan Lakušić za N1 televiziju je rekao kako se tu mora gledati i problem lokalnih uvjeta u tlu koji su se pojavili.

'Taj segment geotehničkih podataka koji očigledno nije bilo ili nisu provedeni istražni radovi. Zato kod novog pristupa obnove Ministarstvo predviđa obvezno provođenje istražnih radova, izradu geotehničkih elaborata, napraviti kvalitetne projekte temelja da bi se ovo što se dogodilo zaboravilo', kaže Lakušić.

Rekao je kako nekoliko stvari može biti razlog zašto su se srušile obnovljene kuće.

'Očigledno je bilo propusta, ali protokoli u građevinarstvu postoje od projektanta, nadzora i šefa gradilišta koji su odgovorni u procesu gradnje pa se tu lako ustanovi koliko je bilo toga. Dijelom je možda i obnova na postojećim temeljima, a dijelom je vjerojatno bila sanacija postojećih kuća', rekao je.

Komentirajući kako su kontejneri postali najtraženija roba na potresom pogođenom području, Lakušić kaže:

'Ovo sad za prvu ruku je vjerojatno najbolje što se može napraviti, bolje i to nego one standardne kamp kućice koje su dolazile na početku. Hoće li nas to pratiti u narednim godinama, ovisi kako ćemo ići s brzinom obnove kuća koje su stradale, pri čemu treba vidjeti dio koji se obnavlja u ruralnom području i dio koji se obnavlja u gradovima kao što su Sisak, Petrinja i Glina', kazao je Lakušić i dodao da kontejneri omogućavaju ljudima da ostanu uz svoj dom.

Uspoređujući petrinjsko područje sa Zagrebom, naveo je da će se u Zagrebu vjerojatno primjenjivati klasična metoda.

'Ne smijemo zaboraviti da Zagreb čeka dugo obnovu. Zagreb nema toliko porušenih građevina kao na ovom području i Zagreb će sigurno koristiti klasične metode ojačanja građevina i pristupa obnovi', rekao je te se osvrnuo na petrinjsko područje: 'Sve alternative moraju biti u upotrebi ako želimo to u kratko vrijeme realizirati.'

'Jedno od alternativa na ovom području sigurno će biti gradnja s predgotovim elementima koji će biti izvedeni u tvornici, dopremljeni na gradilište, stvorena građevina i dobivena čvrsta kuća', dodao je Lakušić.