'Ljudi su se značajnije počeli iseljavati kad je Hrvatska ušla u Europsku uniju jer se tada otvorilo i europsko tržište rada', kaže prof.dr.sc. Ivan Čipin, demograf s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je i voditelj Centra za longitudinalne populacijske studije
Demograf Ivan Čipin kaže kako smo vrhunac iseljavanja imali prije nekoliko godina, a da su sada brojke iseljenih u silaznoj putanji.
Napominje kako je u zadnjih 10 godina, odnosno od početka 2011. do kraja 2020., u Hrvatskoj je prema podacima Državnog zavoda za statistiku broj stanovnika smanjen za 239.629 stanovnika.
vezane vijesti
'Od toga je skoro 60 posto rezultat negativnog prirodnog prirasta odnosno imali smo 141.707 više umrlih od rođenih. Statistika migracija Državnog zavoda za statistiku koju im šalje MUP nije najpreciznija, i broj iseljenih je donekle podcijenjen, pa je taj 'egozodus' i veći', kazao je za RTL Ivan Čipin.
Ističe kako su ljudi nakon ulaska Hrvatske u EU najviše iseljavali na njemačko tržište rada.
'Emigracija je većinom potaknuta razlikama u plaćama i životnom standardu između bogatijih članica EU i Hrvatske, ali tu su obrazovni, obiteljski, politički i drugi razlozi odlaska iz zemlje koje se ne smije zanemariti', kaže Čipin.
Kaže kako će broj stanovnika biti zasigurno manji jer je Hrvatska samo od početka ove godine do kraja kolovoza zabilježila 16.500 više umrlih nego rođenih.
'Ta razlika je znatno veća nego u ranijim godinama ponajprije zbog koronakrize i viška umrlih od bolesti COVID-19. Broj živorođenih u prvih osam mjeseci ove godine je prema preliminarnim podacima čak nešto veći nego u istom razdoblju prošle godine, što je pomalo neočekivano, ali je zato broj umrlih za više od 5.000 veći nego prošle godine u istom razdoblju', objašnjava Čipin.
Napominje kako podaci o migracijama nisu još dostupni, ali kako oni u konačnici neće biti toliki da nadoknade negativnu razliku između rođenih i umrlih.
Kaže kako nema dvojbe koji su glavni razlozi za iseljavanje, a oni su ekonomske prirode.
'U Hrvatskoj ili nema dovoljno slobodnih radnih mjesta za ljude trenutačnih obrazovanih kvalifikacija ili su poslovi za one koji su traženi slabo plaćeni. Sasvim je normalno da one koji se odluče iseliti vodi želja za boljim i kvalitetnijim životom', naglasio je.
Osvrnuo se i na reforme.
'One bi trebale biti takve da stvore uvjete za razvoj ekonomije koja će imati takvo tržište rada koje će producirati dovoljan broj kvalitetnih i dobro plaćenih radnih mjesta. Jednu od radikalnijih reformi treba napraviti u sektoru obrazovanja, da se usklade sadašnje i buduće potrebe profila radne snage. Jer ako to brzo i odlučno ne napravimo, iseljavanje će i dalje biti dominantna slika hrvatske demografije i hrvatski obrazovni sustav proizvodit će radnu snagu za Njemačku, Irsku i druge zemlje, od koji mnogi neće raditi u struci za koju su se školovali već na poslovima nižih kvalifikacija', zaključuje Čipin.
