Aleksej Navaljni, najveći kritičar ruskog predsjednika Vladimira Putina, izdahnuo je u sibirskom zatvoru. Njegova obitelj, prijatelji i suradnici još uvijek se nadaju da je priopćenje zatvorske uprave o njegovoj iznenadnoj smrti zapravo još jedna u nizu laži zločinačkog ruskog režima koji ne preza od usmrćivanja svojih protivnika u zemlji i inozemstvu
Navaljnijev otac bio je časnik sovjetske vojske, a majka ekonomistica. Budući ruski oporbeni lider odrastao je na raznim vojnim lokacijama na području Moskve, ali je ljeta provodio s bakom po ocu na selu kod Černobila u Ukrajini. Nakon eksplozije u tamošnjoj nuklearnoj elektrani u travnju 1986., Navaljnijevi rođaci evakuirani su iz tog područja, ali ne prije nego što su primijetili pokušaj sovjetske vlade da zataška katastrofu. Lokalni stanovnici bili su prisiljeni saditi krumpir u ozračeno tlo, kao dio napora sovjetskih vlasti da minimiziraju očitu opasnost od zračenja.
>>> Umro Aleksej Navaljni, najveći oponent Vladimira Putina
Pohađao je Rusko sveučilište prijateljstva naroda u Moskvi, a diplomirao je pravo 1998. Ostao je u Moskvi baviti se pravom i nastaviti studij, a 2001. stekao je diplomu ekonomije na Financijskom sveučilištu. U doba studija Navaljni se pridružio Jabloku, političkoj stranci koja je promicala liberalnu demokraciju i tržišnu ekonomiju.
vezane vijesti
U ranim danima Putinove vladavine činilo se da bi oporbene skupine mogle imati određeni utjecaj u Državnoj dumi, ali to je promijenilo ujedinjenje proputinovskih stranaka pod zastavom Ujedinjene Rusije 2001. Šest godina kasnije Navaljni je izbačen iz Jabloka, čiji su predstavnici rekli da je naštetio stranci 'nacionalističkim aktivnostima', uključujući prisustvovanje mimohodu krajnje desnice. Međutim Navaljni je tvrdio da je izbačen zbog sukoba s vođom stranke Grigorijem Javlinskim.
Anonimne objave građana
Kupnjom malih količina dionica u javnim tvrtkama, Navaljni je mogao sudjelovati na sastancima dioničara te je kritizirao financijska izvješća i nedostatak transparentnosti. Sve je dokumentirao na blogu koji je postao toliko popularan da je ruski predsjednik Dmitrij Medvedev bio je prisiljen priznati velike razmjere korupcije. Potom je Navaljni pokrenuo zviždačku internetsku stranicu RosPil, pozivajući građane da anonimno objave pojedinosti o sumnjivim vladinim poslovima. U roku od šest mjeseci stranica je navodno imala milijun posjeta mjesečno.
Neregularnosti na parlamentarnim izborima 2011. izazvale su najveće prosvjede od pada Sovjetskog Saveza, a Navaljni je osuđen na 15 dana zatvora zbog sudjelovanja na njima. Kasnije je protiv njega pokrenuta istraga zbog sumnje u korupciju. Dan nakon što je u srpnju 2013. objavio svoju kandidaturu za gradonačelnika Moskve, proglašen je krivim za pronevjeru te je osuđen na pet godina zatvora. Tisuće prosvjednika izašle su na ulice pa je ekspresno pušten na slobodu. Vodio je snažnu kampanju u zapadnom stilu, otvoreno komunicirajući s građanima, no nije imao pristup TV-u. Pobijedio je Putinov saveznik Sergej Sobjanin, a Navaljni je završio na drugom mjestu s neočekivano visokih 27,2 posto glasova. Iste godine potvrđena mu je presuda za pronevjeru, a iako je zatvorska kazna suspendirana, zabranjena mu je politička kandidatura. No nije prestao s aktivizmom, stoga je 2014. dobio uvjetnu kaznu od tri i pol godine zbog optužbi za prijevaru, a na istu kaznu osuđen je i njegov brat Oleg.
Trovanje novičokom
Na parlamentarnim izborima 2016. njegovoj Stranci napretka zabranjeno je sudjelovanje, a zbog uvjetne kazne Navaljni nije smio biti protukandidat Vladimiru Putinu na predsjedničkim izborima 2018., održanim na četvrtu godišnjicu aneksije Krima. Dvije godine kasnije vodio je kampanju u Sibiru uoči regionalnih izbora te mu je teško pozlilo na letu iz Tomska za Moskvu. Testovi su kasnije potvrdili da je bio izložen novičoku, sovjetskom nervnom otrovu. Bojeći se za njegovu sigurnost u ruskoj bolnici, obitelj ga je prevezla u Berlin, gdje je ostao u medicinski induciranoj komi. Kremlj je zanijekao umiješanost u trovanje, ali napad na Navaljnog bio je samo jedan u nizu pokušaja atentata na Putinove kritičare.
Dok se oporavljao u njemačkoj klinici, surađivao je s Hristom Grozevom, istraživačkim novinarom koji je razotkrio da su agenti ruske Federalne sigurnosne službe (FSB) bili uključeni u trovanje. Navaljni je nazvao jednog od agenata i predstavio se kao pomoćnik visokog ruskog sigurnosnog dužnosnika te je s njim razgovarao o detaljima pokušaja ubojstva. Agent je tvrdio da bi 'sve prošlo drugačije' da zrakoplov nije hitno sletio u Omsk. Ta objava osramotila je Putina iako je FSB tvrdio da je snimka lažna.
Obitelj i vjera
Navaljni i njegova supruga Julija imaju dvoje djece, kći Dašu i sina Zakara. Od 1998. do 2021. uglavnom je živio u trosobnom stanu u okrugu Marino na jugoistoku Moskve, gdje je provodio i godine kućnog pritvora. Po pitanju vjere, Navaljni je izvorno bio ateist, ali se kasnije priklonio Ruskoj pravoslavnoj crkvi. Rekao je da se zbog okretanja crkvi osjećao 'dijelom nečeg velikog i univerzalnog'.
Kako je objasnio The Moscow Times, ruska državnost počiva na dva ideološka stupa: sovjetskoj pobjedi u Drugom svjetskom ratu, koja funkcionira kao građanska religija, i - u manjoj mjeri - na 'tradicionalnim' vrijednostima, koje država predstavlja kao kršćanske. Ali u Rusiji, oni koji se opiru svemoći države također imaju tradiciju pozivanja na kršćanske tekstove i vrijednosti. Ta tradicija proizlazi iz vjerskog progona komunističkog režima: za razliku od Zapada, religija je na neki način ovdje povezana sa slobodom. Navaljni se pridružio tradiciji ruske inteligencije koja koristi evanđelja za otpor autokraciji, kao što su to radili progonjeni sovjetski pisci Aleksandar Solženjicin i Josif Brodski. To je u potpunoj suprotnosti s ateističkim boljševicima, s kojima protivnici revolucije vole uspoređivati Navaljnog.
Navaljni se vratio u Rusiju te je odmah uhićen i ubrzo osuđen na tri i pol godine zatvora zato što je nejavljanjem iz Berlina prekršio pravila uvjetne kazne iz 2014. U zatvoru je štrajkao glađu, a njegovi sljedbenici održali su niz prosvjeda. Bio je stalno prisutan na društvenim mrežama pa je sud u Moskvi 2021. presudio da će svaka skupina povezana s njim biti proglašena 'ekstremističkom' organizacijom. Samo nekoliko dana prije izbora u rujnu, ruska vlada prisilila je Apple i Google da uklone aplikaciju za 'pametno glasanje' koju su razvili saveznici Navaljnog, prijeteći zatvorom nekim lokalnim zaposlenicima dviju kompanija.
U samici
Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Navaljni je proglašen krivim po novim optužbama za prijevaru i nepoštivanje suda. Osuđen je na devet godina 'zatvorske kolonije strogog režima'. Nije mu bilo dopušteno govoriti na sudu pa se oglasio na Twitteru kako bi potvrdio svoju misiju da 'donese istinu građanima Rusije'. Poslan je u ozloglašeni zatvor IK-6, u kojem je proveo većinu vremena u samici. Pozvao je svoje sljedbenike da prosvjeduju protiv Putinova rata u Ukrajini, ali je ratna cenzura s drakonskim kaznama učinila svoje. Nekim prosvjednicima naknadno su u pritvoru uručeni pozivi za vojsku.
Navaljni je za svoje političko djelovanje dobio brojna međunarodna priznanja, uključujućin nagradu Saharov za slobodu mišljenja, koju dodjeljuje Europski parlament (EP). Tu nagradu posvetio je svim borcima protiv korupcije – 'od novinara do odvjetnika, od dužnosnika (ima i njih) i zastupnika, do onih koji izlaze na ulice da podrže tu borbu'. 'Želim im izdržljivost i hrabrost čak i u najstrašnijim trenucima', poručio je na Twitteru.
Trovanje ovog istinskog ruskog heroja, njegov oporavak i novinarska istraga Hriste Grozeva bili su tema dokumentarca 'Navalny' (2022.). Film je osvojio Oscara i nagradu Britanske akademije filmske i televizijske umjetnosti (BAFTA) za najbolji dokumentarac.
