U tekstu u posljednjem broju Vjesnika Splitsko-makarske nadbiskupije don Ante piše da je prva napast u koju može upasti svećenik ta da se malo pomalo nedjelja pretvori u zanimljiv događaj, a bogoslužni prostor u zgodno sastajalište. Tu napast odmah slijedi mogućnost da se nedjelja pretvori u ekonomski pothvat, prenosi Novi list. 'Nedjelja je prigoda da se skupi novac za ovo ili ono pa najduža stavka u nedjeljnoj misi postaju graditeljske obavijestii čitanje imena darovatelja. Dakako, bez sredstava se ne može, samo je pitanje što ima prednost: kasa ili svetohranište?' pita se autor.

Nedjelja može postati i teren političkog prosuđivanja svećenika. No puno se može razoriti i tzv. dobrim namjerma, na primjer tlačenjem vjernika pretvaranjem nedjelje u duhovni show. 'Može to biti glazbeni napad ili teatar, a može biti začinjeno i raznovrsnim čudnim i teološki vrlo upitnim postupcima. Oni koji traže duhovni mir i staloženost u skrušenom stavu pred Bogom, nemaju tu što tražiti', upozorava profesor.

Najnapredniji način uništavanja nedjelje za njega je preobrazba nedjeljnog bogoslužja 'u nazovi napredno slobodnjaštvo kroz suprotstavljanje Crkvi, kroz omalovažavanje crkvenih struktura, kroz kritiziranje zaostalih bogoštovnih praksi, biskupa i svećenika, kako bi se stvorio krug vlastitih istomišljenika ili još bolje sljedbenika vlastitog lika i djela, a ne Isusa Krista'.

Šesti način je da se 'odbaci ili barem ukloni iz dosega sve što za nekoga može biti neugodno ili je pak u pomodnoj kulturi neuputno isticati'. Naglašava pritom da se tako 'posve uklanja navještaj jedincatog spasenja u Isusu Kristu sa svim svojim ozbiljnim zahtjevima vjere i života, s ambona se promovira ono što ljudima godi, a to je duhovnost bez žrtve, vjera bez odricanja, spasenje bez križa i konačno, sloboda bez odgovornosti'. 'Ako se to još zna upakirati u šarene omote, eto sigurnog načina da se sakramentalna slavlja pretvore u jeftine obredne sedative za duhovne poteškoće', poručuje Mateljan.

Kao najučinkovitiji način upropaštavanja nedjelje profesor navodi ukidanje molitve. 'Ne velim ukidanje bogoslužja, nego onemogućivanje da ga se doživi kao molitveni čin vjere. Oduzeti nedjelji molitvu, to jest učiniti da vjernici zaborave da su u crkvu došli moliti – a ne slušati mudrovanja, vodi u posvemašnju površnost, plošnost i iskorijenjenost iz tla vjere', upozorava svećenik, piše Novi list.

Na osmo mjesto Mateljan smješta pretvaranje nedjelje u svećenički poslovni dan, u koji se nastoji strpati i misu, i pouke, i krizmanike i prvopričesnike. 'Brižno mjerenje trajanja nedjeljnog bogoslužja' i pokušaj da se svaka misa strpa u najviše sat vremena na devetom je mjestu, dok kao posljednje navodi da svećenik, 'da bi sasvim bez uznemiravanja uništio nedjelju, a da ne bi bespotrebno uznemirivao savjest, samo treba zatvoriti oči pred zahtjevima evangelizacije, pred konkretnim molitvenim, karitativnim i katehetskim izazovima'.