Dok se na ljevici prethodnih tjedana dogodilo veliko 'ujedinjenje' zbog prosvjeda, a kasnije i konkretno okrupnjavanje u koaliciji, desnica, po svemu sudeći, neće ostvariti značajniju predizbornu suradnju za nadolazeće izbore. Na njih je odlučila ići ili samostalno ili u koaliciji s eventualno jednom strankom, no neki se trude izvući iz rukava i ponekog zaboravljenog asa
Jedan od tih pomalo zaboravljenih je i bivši šef HDZ-a Tomislav Karamarko, s kojim o izlasku na izbore razgovara Domovinski pokret. Karamarko je već nekoliko puta objavama na Facebooku pokrenuo spekulacije da bi se mogao ponovno politički aktivirati, no do sada do toga nije došlo.
Koliko bi ovaj put mogla biti ozbiljna priča o njegovu povratku, priupitali smo i političkog analitičara Jerka Trogrlića.
'Tomislavu Karamarku je sigurno prekasno da bi aktivira kroz neku samostalnu listu. Prekasno je svima koji su počeli razmišljati o aktivnom uključivanju na neku listu nakon što je najavljeno raspuštanje Sabora. Prevelika je infrastruktura, prevelik novac, ali i vrijeme koje birači trebaju da bi to uopće prepoznali kao neki novi relevantan pokret. Od toga trpe i Vanđelić i Todorić, koji su već debelo ušli u kampanju, ali neće imati kad postići neki značajniji rezultat', kaže Trogrlić za tportal.
Što se pak tiče eventualne opcije Karamarka na listi Domovinskog pokreta, Trogrlić kaže da bi on na takvoj listi sigurno imao svoju težinu. 'No on bi, pogotovo nakon što su završeni postupci vezani uz njegov sukob interesa, najveći problem bio za Most, čak puno veći nego za Andreja Plenkovića i HDZ. Puno veći uteg i teškaš bio bi u kontekstu Mosta, koji je aktivno sudjelovao u micanju Karamarka s političke scene, a pokazalo se s argumentima za koje je sud ocijenio da nisu istiniti. Ne bih rekao da Karamarko može biti neki veliki presudni faktor, ali ima svoju publiku među krajnjom desnicom i na nekoj listi, kao što je ona Domovinskog pokreta, može imati svoju prepoznatljivost. To bi bila korisna simbioza koja im ne bi donijela neki značajan rezultat, ali ne bi im ni štetila', poručuje Trogrlić.
vezane vijesti
No da se tako nešto dogodi, Karamarko bi morao reći 'zbogom' HDZ-u. Još uvijek je član te stranke, a pojavljivanje na nekoj drugoj listi značilo bi i njegovo izbacivanje iz HDZ-a. Jedini je bivši lider HDZ-a koji nije izbačen, stoga se postavlja i pitanje koliko bi njegovo pojavljivanje na nekoj drugoj listi bio udarac samom Andreju Plenkoviću.
'Karamarko je u HDZ-u apsolutno pasivan od trenutka u kojem je otišao sa svoje pozicije te nema ni snažnu sljedbu ni utjecaj na događanja u stranci već dulje vrijeme. Previše je godina prošlo od tog njegovog HDZ-a, pa su ga i HDZ-ovci 'zaboravili'; imaju novog lidera previše godina da bi razmišljali o onome koji je bio prije njega', poručuje analitičar.
Domovinski pokret, Most i Hrvatski suverenisti
Iako na desnom stranu spektra ima niz igrača, od HSP-a s novom akvizicijom Brunom Esih, stranke Odlučnost i pravednost Karoline Vidović Krišto te nove stranke Pravo i pravda Mislava Kolakušića i Ivana Vilibora Sinčića, jedini koji mogu računati na neki rezultat su Domovinski pokret te Most i Hrvatski suverenisti, smatra Trogrlić.
A upravo su Most i Suverenisti jedini koji zasad imaju najavljen zajednički izlazak na izbore. 'Suverenisti su, uz Domovinski pokret i Most, jedini na tom desnom polu koji imaju kakvu-takvu težinu i u svojim izbornim jedinicama mogu donijeti još uvijek značajan broj glasova. Na nekoj samostalnoj listi možda bi se borili za prelazak praga, ali u simbiozi s Mostom mogli bi napraviti neki rezultat. Most nema druge opcije - sa strankama centra ne može zbog ideoloških razloga, ne mogu s HDZ-om jer su nastali na stavu protiv HDZ-a, a Domovinski pokret im je prirodni neprijatelj, tako da su im Suverenisti jedini ostali', poručuje Trogrlić.
Most je razgovarao i o potencijalnoj suradnji s Karolinom Vidović Krišto, no ona se ipak odlučila na samostalan izlazak na izbore sa svojom strankom. Time je i propala šansa većeg okrupnjavanja na desnoj strani političkog spektra, za razliku od ljevice, odnosno SDP-a, koji je oko sebe uspio okupiti manje stranke.
'Domovinski pokret, Most i Suverenisti postali su dovoljno reprezentativni sami po sebi i iscrpljuju sav potencijal desnice. Nekad je na njoj bilo deset opcija i događao se svojevrsni 'kanibalizam' jer bi se međusobno pojeli, rascjepkali se i nitko ne bi prešao izborni prag. Sad je situacija takva da su ti glasovi koncentrirani u te dvije opcije i dobro je za birače desnice da budu predstavljeni u Saboru. No taj je pol ograničen i ima maksimalno do 15 posto, samo je pitanje kako će se to raspodijeliti između Domovinskog pokreta te Mosta i Suverenista', zaključuje Trogrlić.
