List Die Welt piše kako NATO naoružava svoj jugoistočni bok. 'Sjevernoatlantski savez planira ovog proljeća stacionirati 'borbenu grupu' pod francuskim vodstvom u Rumunjskoj. Oko 1000 borbeno osposobljenih vojnika trebalo bi pokazati obrambenu spremnost Zapada – to je direktna poruka Moskvi', piše berlinski dnevnik i dodaje da jak jugoistočni bok nije u interesu NATO-a samo zbog ukrajinske krize.

Moskva cilja na bivše jugoslavenske republike

U tekstu se naime naglašava da u ruskoj strategiji povratka dominacije u izgubljenim sferama utjecaja nakon Hladnog rata do sada zanemarena regija igra odlučujuću ulogu. 'Moskva preko Crnog mora i nekadašnjih članica Varšavskog pakta Bugarske i Rumunjske cilja na bivše jugoslavenske republike, u kojima često dominiraju otvoreno proruske snage'.

List piše da je to u Srbiji osobito uspješno. To se ilustrira naslovnicom u provladinom listu Informeru jutro nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin priznao neovisnost separatističkih područja na istoku Ukrajine i ondje poslao trupe: 'Amerikanci guraju svijet u kaos – Ukrajina napala Rusiju'. Također se dodaje kako srpski predsjednik Vučić konstantno naglašava da 'dok se on pita, njegova zemlja nikada neće postati članica NATO-a'.

Sigurnosni interesi

Kako bi se shvatilo na koji način Rusija doživljava svoju moć, stručnjak za sigurnost iz trusta mozgova Europsko vijeće za vanjske odnose Gustav Gressel ukazuje na 'dugački telegram', koji je američki diplomat George F. Kennan 1946. poslao iz Moskve sudjelujući u određivanju američke strategije prigušivanja u Hladnom ratu: 'Rusija svoje susjede vidi ili kao neprijatelje ili kao vazale. Vazale morate kontrolirati, a neprijatelje zastrašiti', napisao je Gressel.

'I jedno i drugo zahtijeva vojne sposobnosti projekcije', navodi se dalje u tekstu i dodaje kako Rusija drugim zemljama prenosi sliku o sebi da je 'uvijek i svuda spremna krenuti u ofanzivu'. Kremlj to naziva 'sigurnosnim interesima'.

Dodikov najvažniji saveznik - Putin

List dalje piše da crnomorske države Rumunjska i Bugarska nisu neizostavno cilj Moskve, već više 'moguća ulazna vrata u regiju u srcu Europe, koju rusko vodstvo želi preoteti zapadnom utjecaju – zapadni Balkan'. 'Najbolji primjer za to je Bosna i Hercegovina. Ondje sebe vide kao drugu frontu mogućeg sukoba s Rusijom nakon Ukrajine. (…) Jer moćni političar bosanskih Srba Milorad Dodik forsira odcjepljenje njegove Republike Srpske.

Njegova politika dijelom podsjeća na ideje 'velikog srpskog carstva', koje su u jugoslavenskim ratovima 1990-ih, što ih je vodio Beograd, dovele do brutalnog prognaničkog rata protiv bosanskih muslimana, piše Die Welt i naglašava da je Dodikov najvažniji saveznik – Putin. 'Doduše on ima podršku i iz Srbije, isto kao i mađarskog premijera Viktora Orbana', dodaje se. List ističe da su na drugoj strani Europska unija i Sjedinjene Američke Države, koje su uspostavile poslijeratno ustrojstvo Bosne i Hercegovine.

Stručnjak za sigurnost Gressel, piše njemački list, vidi paralele između Beograda i Moskve. On kaže kako ni jedni ni drugi ne žele prihvatiti teritorijalne gubitke 1990-ih godina i dovode u pitanje neovisnost država nasljednica.

'Za Moskvu se podrazumijeva da Beograd zbog svoje povijesti i kulture ima pravo na sfere utjecaja na kolonije u njegovom susjedstvu. U konceptu poretka nekadašnja Jugoslavija je postsovjetski prostor u malom', kazao je Gressel i dodao da to isto pravo sebi daje i Kremlj.

Gressel također opisuje scenarij prema kojem bi separatističkim snagama u Republici Srpskoj pošlo za rukom odcjepljenje njihovog dijela zemlje. 'Onda bi vojnici europske vojne misije EUFOR morali posegnuti za oružjem', ističe se u berlinskom dnevniku Die Welt, prenosi DW.

Također se dodaje da bi onda i Rusija inzistirala na vlastitoj vojnoj nazočnosti na terenu kako bi zaštitila srpske interese. 'Moskva bi mogla pokušati preko Crnog mora i Bugarske doći do Srbije', upozorava Die Welt.