Poznati hrvatski znanstvenik dr. Ivan Đikić u suradnji sa znanstvenicima s norveškog sveučilišta Tromsø, izraelskog Instituta Weizmann i japanskog instituta Tokyo Metropolitan objasnio je mehanizme pomoću kojih se stanice sisavaca mogu očistiti od raznih uzročnika bolesti kao što su naslage bjelančevina, oštećene organele ili bakterije, priopćeno je iz Mediteranskog instituta za istraživanje života
Otkriće je objavljeno u najnovijem broju prestižnog časopisa Molecular Cell gdje je međunarodni tim znanstvenika, uz pomoć metoda s područja stanične biologije, biokemije i genetike miševa, uspio identificirati proteine koji djeluju kao receptori autofagije. Riječ je o proteinima NBR1 i p62, koji su već dulje vrijeme povezani s razvojem tumora i neurodegenerativnih bolesti.
'U vrijeme gladovanja stanice stežu remen, pa počinju probavljati svoje vlastite bjelančevine i stanične organe. Taj proces, poznat pod nazivom autofagija, odvija se u posebnim organelama koje nazivamo autofagosomima. Tu su strategiju razvile stanice kvasca za preživljavanje u teškim vremenima, a tijekom evolucije ona se razvila u neku vrstu procesa samočišćenja. Vrijednost autofagosoma je u tome što oni znaju točno koje bjelančevine i organele trebaju razgraditi', objasnio je dr. Ivan Đikić, profesor na Biokemijskom institutu te Centru za izvrsnost (CEF) u Frankfurtu.
Dodao je da je proces autofagije poznat već preko trideset godina, ali se nitko nije sjetio potražiti receptore koji ovaj proces čine toliko selektivnim.
Profesor Đikić na ovom je polju imao određenu prednost budući da sa svojom skupinom znanstvenika već nekoliko godina istražuje jedan drugi proces samočišćenja u stanicama: razgradnju malenih proteina u proteazomu, koji djeluje kao neka vrsta molekularne sjeckalice. To je otkriće objavljeno prošle godine u časopisu Nature.
'Znamo da se molekule koje treba eliminirati označavaju malenim proteinom ubikvitinom, kojeg prepoznaje receptor koji se nalazi na ulazu u proteazom. Bilo je prirodno pretpostaviti da sličan mehanizam prepoznavanja postoji i kod razgradnje bjelančevina od strane autofagosoma', rekao je Đikić.
Kad je skupina znanstvenika predvođena Yoshinorijem Ohsumijem u Japanu objavila da su otkrili ubikvitinu slične proteine (AGT8) na vanjskoj površini autofagosoma te nastavila raditi na dokazivanju da su ti proteini specifični za autofagiju, Đikić i njegov kolega dr. Vladimir Kirkin odmah su započeli svoju potragu za potencijalnim receptorima pri autofagiji koji bi se mogli vezati na skupinu AGT8 proteina.
Dr. Ivan Đikić i dr. Ivana Novak, postdoktorantica s Mediteranskog instituta za istraživanje života daljnja istraživanja na ovom polju usmjeravaju na mitohondrijska djelovanja.
