Đikić je naveo da je do danas u Njemačkoj oko 800.000 zaraženih, s povećanjem broja novozaraženih od oko 80.000 dnevno, te da je broj umrlih značajno niži nego u trećem valu varijante delta i sada iznosi oko 250 ljudi dnevno.

'Od početka pandemije potvrđeno je 7,9 milijuna zaraženih, od toga 115 tisuća umrlih. Maksimalni napori ulažu se da se poveća broj cijepljenih, posebno starijih i u rizičnim grupama, čime bi se smanjila dodatna smrtnost, ali i širenje varijante omikron. U parlamentu se trenutačno razmatra i uvođenje obveznog cijepljenja', navodi Đikić za HRT.

Što se tiče Hrvatske, Đikić navodi da imamo 820.000 zaraženih i 13.200 umrlih te ističe da smo među deset zemalja s najvećim brojem umrlih na broj stanovnika.

'Trenutačno, u petom valu je preko 1700 hospitaliziranih i preko 220 na respiratoru, a broj novozaraženih varira od pet do deset tisuća dnevno. Upravo ti podaci govore nam zašto bismo i dalje trebali biti oprezni iako varijanta omikron ima blaže simptome, ali i predstavlja zdravstvenu opasnost. Vjerujem da je omikron danas dominantna varijanta te u Hrvatskoj i dalje svakodnevno umire oko 40 ljudi od te bolesti', kaže Đikić.

Objašnjava da je slika bolesti COVID-19 nakon infekcije omikronom blaža nego nakon zaraze prijašnjim varijantama istog virusa zbog dva razloga.

'Prvi je da je virus promijenjen brojnim mutacijama, što uzrokuje da se omikron brže širi, zahvaća pretežno gornje dišne putove i ne potiče toliko jak upalni odgovor u organizmu, pa su i klinički simptomi blaži. Međutim stariji i ugroženi i dalje umiru od varijante omikron. Osim toga, velika je opasnost od preopterećenosti sustava i hospitalizacije većinom necijepljenih osoba. Drugi razlog je da se dosta velik broj ljudi cijepio, što ublažava kliničku sliku. Gledajući na dugi rok, pozitivno je to da će veći dio populacije u susretu s varijantom omikron steći dodatni prirodni imunitet, što uz cijepljenje omogućava optimistični pogled na pandemiju nakon proljeća', kaže Đikić.

Đikić kaže i da mjere u Hrvatskoj danas malo tko uzima ozbiljno jer su prečesto bile nekonzistentne i nejasne oko toga kada i zbog kojih razloga se uvode.

'Sjetite se samo konfuzije oko uvođenja covid potvrda. Upravo zbog toga sve manje ljudi pridržava se donesenih mjera i stoga one imaju slabiji učinak na smanjivanje broja umrlih od covida u Hrvatskoj', kaže Đikić.

Kaže da mjere u Njemačkoj nisu idealne, ali su imale značajan pozitivan učinak, uvedene su na vrijeme i u prosjeku su bile sveobuhvatnije i strože.

'Zna se tko je odgovoran i kakve su kazne za one koji se ne pridržavaju mjera. Osim toga, cijepljenje je brže uvedeno i cijepljen je veći broj ljudi nego u Hrvatskoj. Zbog svega toga je i smrtnost od covida u Hrvatskoj oko tri puta veća nego u Njemačkoj', kaže.

Đikić smatra da će zdravstveni sustav u Hrvatskoj u idućem razdoblju izdržati jer su zdravstveni radnici već dokazali u zadnja četiri vala da ga svojim naporima i stručnošću održavaju stabilnim.

'No to ima i svoje posljedice, ljudi su preopterećeni, nisu dovoljno plaćeni za svoj rad, a u isto vrijeme ne mogu se brinuti o svim drugim oboljelima i taj račun će nam kasnije doći na naplatu povećanim brojem umrlih od tumora, srčanih bolesti i drugih', upozorava Đikić.

Na pitanje koji je smisao brojanja zaraženih ako je broj testova limitiran, Đikić kaže kako je smisao testiranja spriječiti ulazak virusa u bolnice, na radna mjesta, u škole i tako dalje te da samo brojanje zaraženih ima malo značenje osim statističke analize koja će biti relevantna za buduće analize.

'Zato je izrazito važno imati dovoljno mjesta na kojima se ljudi mogu testirati na vrijeme da bi mogli zaštititi sebe i druge. U našem institutu provodimo svakodnevno testiranje svih koji dolaze, a nisu cijepljeni, te dva puta tjedno i svaku osobu koja je već cijepljena', navodi.

Od danas na brzi antigenski test i kod liječnika obiteljske medicine

Osvrnuo se i na početak priznavanja brzih antigenskih testova u Hrvatskoj, a koji se smatraju manje pouzdanima od PCR testova.

'Stožer takvim najavama pokušava zamagliti činjenicu da nemamo dovoljno kapaciteta za PCR testiranja. Nažalost, liječnici opće prakse sada moraju vršiti antigenska testiranja, a nisu pripremljeni za to, i normalno je da su glasno kritizirali ministra Beroša. Žalosno je vidjeti to da nakon dvije godine pandemije nismo uspostavili dostatnu mrežu stanica za testiranje', kaže Đikić.

Što se tiče preporuka za daljnje upravljanje krizom, kaže da bi trebalo povećati broj novocijepljenih, kao i dodatnih cjepiva uvođenjem pravilnog kalendara cijepljenja, pridržavati se preventivnih mjera što se tiče nošenja maski i izbjegavati okupljanja u zatvorenim prostorijama, povećati testiranje u ustanovama od važnosti kao što su bolnice i škole te poboljšati komunikaciju Vlade s građanima.