U posljednjih nekoliko godina, ruski hibridni napadi na europske zemlje postali su sve intenzivniji. Ova složena strategija destabilizacije, koja obuhvaća sve od cyber napada do manipulacije informacijama, dio je šireg plana Kremlja za oslabljivanje Europske unije i NATO-a. U svom nedavnom intervjuu za njemački Tagesschau Sönke Marahrens, stručnjak za hibridno ratovanje, detaljno je opisao motive i metode koje Rusija koristi kako bi ostvarila svoje strateške ciljeve
Prema njegovim riječima, Kremlj ima dva ključna cilja: smanjenje podrške Ukrajini u njezinom ratu protiv Rusije i dugoročno slabljenje Europe kao globalnog aktera.
Hibridni napadi kao alat destabilizacije
Hibridni napadi, koje Rusija koristi, uključuju širok spektar aktivnosti, od ciljanih cyber napada na kritičnu infrastrukturu do financiranja ekstremnih političkih pokreta i manipulacije informacijama. Marahrens naglašava da je Kremlju u interesu oslabiti Europu i njezine institucije kako bi smanjio njihovu sposobnost reagiranja i podržavanja Ukrajine u ratu. U tu svrhu, ruski operativci koriste različite strategije u različitim državama, prilagođavajući svoje metode ovisno o specifičnim slabostima svake zemlje.
‘Hibridne prijetnje ciljaju sustavne slabosti država i organizacija,’ objašnjava Marahrens. ‘Rusija koristi različite pristupe u svakoj zemlji. Ono što djeluje u Poljskoj, neće nužno djelovati u Njemačkoj, a ono što je učinkovito u Njemačkoj, ne mora biti primjenjivo u Finskoj.’ Ova fleksibilnost čini ruske hibridne napade posebno opasnima jer omogućuje prilagodbu svakom društvu, iskorištavajući njegove specifične ranjivosti.
vezane vijesti
Tri ključne mete hibridnih napada
Hibridne operacije mogu se podijeliti u tri glavne kategorije: napadi na državne institucije, napadi na gospodarstvo te manipulacija javnošću. Prvi cilj je smanjenje povjerenja građana u njihove vlade i državne institucije, čime se osigurava politička nestabilnost i slabi sposobnost države da učinkovito odgovori na krize.
Druga meta su gospodarske strukture, posebno kritična infrastruktura kao što su električne mreže, transportni sustavi i komunikacijske mreže. ‘Sabotaže, cyber napadi i ransomware napadi postali su uobičajena praksa. Njima se može oslabiti gospodarstvo država i stvoriti nesigurnost u društvu,’ ističe Marahrens.
Treća, ali ne manje važna skupina su sami građani. Rusija često manipulira informacijama u javnoj sferi, podržavajući kontradiktorne stavove kako bi izazvala podjele i radikalizaciju. Cilj je stvoriti društvene sukobe koji mogu eskalirati u nasilje, kako se dogodilo u Njemačkoj s ubojstvom političara Waltera Lübckea ili napadom na sinagogu u Halleu.
Sönke Marahrens je stručnjak za hibridno ratovanje. Od 2021. do 2024. bio je direktor strategije i obrane u Hybrid CoE u Helsinkiju, Europskom centru izvrsnosti za borbu protiv hibridnih prijetnji.
Njemačka kao posebno ranjiva meta
Njemačka je, prema Marahrensu, jedna od zemalja koja je posebno ranjiva na hibridne napade. Rusija koristi političke manipulacije, financirajući određene političke stranke i pokrete kako bi utjecala na oblikovanje mišljenja u zemlji. ‘Pluralnost mišljenja nije slabost, već dio naše demokracije, no Rusija iskorištava upravo tu demokratsku otvorenost kako bi sijala sumnju i nepovjerenje,’ objašnjava on.
Ipak, najopasniji alat u ruskom arsenalu je dezinformacija. Kroz širenje lažnih narativa i manipuliranje činjenicama, Kremlj uspijeva oblikovati javno mišljenje i utjecati na političke odluke. ‘Dezinformacije su ključni dio hibridnog ratovanja jer se njima mogu oblikovati mišljenja, poticati antisemitizam i ekstremne političke ideje,’ upozorava Marahrens.
Priprema za buduće napade
Prema Marahrensu, Europa mora biti spremna na još složenije i učestalije hibridne napade u budućnosti. Upozorava da se napadi mogu odvijati na svim razinama – od cyber sigurnosti do fizičkih napada na infrastrukturu. 'Cybersigurnost nije statična; ona je stalno promjenjiva. Ono što danas možete obraniti, sutra će biti ponovno napadnuto drugačijom taktikom,' objašnjava on, naglašavajući važnost fleksibilnosti i spremnosti na neprestanu prilagodbu.
Također, ključno je educirati javnost, posebno mlade, kako bi bili sposobni prepoznati dezinformacije i lažne vijesti. Postoji niz inicijativa koje se bave jačanjem medijske pismenosti, no Marahrens naglašava da smo još uvijek u ranoj fazi ove borbe. ‘Svakodnevno se pojavljuju nove prijetnje i tehnike, stoga je ključno da građani budu svjesni malih anomalija i neuobičajenih aktivnosti u svom okruženju,’ dodaje on.
Fizička sigurnost i prijetnje kritičnoj infrastrukturi
Pitanje fizičke sigurnosti i zaštite kritične infrastrukture postaje sve relevantnije, posebno nakon što su otkriveni ruski planovi za mapiranje ključnih točaka u Baltičkom moru. Prema Marahrensu, ovo je samo početak potencijalno ozbiljnijih sabotaža ili čak vojnih akcija. ‘Rusija koristi ovu taktiku kao način signaliziranja: pokazuju nam da znaju gdje su naše slabe točke,’ objašnjava on. ‘Ovo je način na koji Kremlj pokušava unijeti strah i odvratiti pozornost europskih država od Ukrajine, fokusirajući ih na vlastite probleme.’
Međutim, ovakva taktika može imati i suprotan učinak. Marahrens navodi primjere baltičkih zemalja, Švedske i Finske, koje su zbog ruske prijetnje postale odlučnije u svojim naporima da se pridruže NATO-u i ojačaju svoju obranu. U tim slučajevima, Rusija je zapravo postigla suprotan učinak od onoga što je namjeravala.
