Znanstvenici su nedavno otkrili komarca koji je, baš kao u slavnom blokbasteru, u trbuhu imao ostatke krvi jedne životinje stare oko 46 milijuna godina. Da je sve kao na filmu, iz DNK bi se moglo se oživjeti davno nestalo stvorenje. No tim znanstvenika sa Sveučilišta Murdoch u Australiji utvrdio je da DNK ne može preživjeti duže od 6,3 milijuna godina, a većina dinosaura izumrla je prije 65 milijuna godina, u razdoblju krede.

Dr. Woollard smatra da rješenje ipak postoji, barem u teoriji. Prema njoj izumrle bi se vrste mogle oživljavati odvrtanjem evolucije, odnosno vraćanjem genetskih promjena unazad. Naime, današnje ptice su potomci dinosaura; zapravo ih možemo smatrati suvremenim dinosaurima. Njihov DNK stoga u sebi sadrži gene dinosaura koji su tijekom evolucije isključeni. Kada bismo ih mogli identificirati, mogli bismo ih ponovno uključiti i tako iz ptica stvoriti dinosaure.

'Znamo da su ptice izravni potomci dinosaura, što dokazuje niz fosila koji prate evolucijsko nasljeđe od stvorenja kao što je velociraptor ili T-Rex do ptica koje danas lete unaokolo', rekla je britanska biokemičarka. 'Ova evolucija podrazumijeva da se duboko u DNK današnjih ptica nalaze isključeni geni koji kontroliraju svojstva dinosaura', dodala je.

Woollard priznaje da bi priličan problem u ovoj metodi bilo identificiranje cjelokupnog genoma drevnih gmazova. DNK iz fosila tu bi bila od slabe pomoći jer je previše rascjepkana. Za rekonstrukciju cijelog genoma znanstvenici bi morali sastaviti milijune fragmenata u točnom redoslijedu kao da sastavljaju golemi puzzle. No tehnologija iščitavanja DNK napreduje velikom brzinom pa postoji mogućnost da ćemo u skoroj budućnosti moći raditi nešto što danas ne možemo ni zamisliti.

Etičke dvojbe

Kloniranje životinja koje nisu izumrle tako davno kao dinosauri mnogo je izglednije. Primjerice, mamuti su nestali prije nekih 4.500 godina, a znanstvenici su u vječnom ledu Sibira našli neke primjerke koji su toliko dobro očuvani da postoji mogućnost da bi se iz njih mogle dobiti čak i cijele DNK. Ova DNK mogla bi se usaditi u jajne stanice njihovih najbližih srodnika slonova pa bi se umjesto slonića rodili maleni mamuti.

Sličnom tehnikom stručnjaci su već uspjeli vratiti u život pirinejskog kozoroga koji je izumro 2000. godine.

No bioetičari nisu uvjereni da bi vraćanje izumrlih vrsta bio pametan potez.

'Bi li povećanje biološke raznovrsnosti ojačalo naš ekosustav ili bi klonovi postali rezervoari smrtonosnih virusa? Do koliko davne prošlosti znanstvenici trebaju povući crtu? Još jedno praktično pitanje: ako se prisjetimo užasa opisanog u blokbasteru 'Jurski park', hoćemo li stvarno poželjeti živjeti zajedno s njima', objasnila je Woollard.