BRUXELLES - Radna skupina za proširenje raspravljala je u utorak o mogućnosti otvaranja pregovora s Hrvatskom u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava u sklopu nastojanja češkog predsjedništva da se to poglavlje otvori na predstojećoj Međuvladinoj konferenciji o pristupanju zakazanoj za 27. ožujka.

Po diplomatskim izvorima, zemlje članice su se u tom pitanju podijelile u tri skupine.

Prva skupina predvođena Nizozemskom i Velikom Britanijom smatrala je da sada nije vrijeme da se Hrvatskoj uputi poziv za dostavljanje pregovaračkog stajališta i tražila dodatno vrijeme od nekoliko tjedana kako bi se od Brammertza dobila potvrda da Hrvatska ispunjava ono za što se dogovorila s haškim tužiteljima, to jest da uđu u trag dokumentima koji su sada nedostupni ili da utvrdi tko je te dokumente zadnji posjedovao.

Druga skupina smatrala je da Hrvatskoj treba odmah uputiti pozivnicu za dostavljanje pregovaračkog stajališta jer su zadovoljne nedavnim Brammertzovim istupom na COREPER-u kada je haški tužitelj ustvrdio da je Hrvatska učinila pozitivan korak pošto je identificirano da postoje 23 dokumenta koje tužiteljstvo traži a hrvatska se vlada obvezala da će pronaći ili te dokumente ili osobe koje su ih posjedovale.

Treća skupina zauzela se da se Hrvatskoj uputi pozivnica za dostavu pregovaračkog stajališta uz prateće pismo u kojem bi se od Zagreba tražilo da ispuni ono što je dogovoreno s Brammertzom.

Europska komisija još je u prosincu potvrdila da je Hrvatska u ovom poglavlju ispunila mjerila za otvaranje.

Ocjenu Komisije nakon toga trebaju verificirati zemlje članice, a onda predsjedništvo EU-a u ime zemalja članica šalje Hrvatskoj poziv da dostavi svoje pregovaračko stajalište. Nakon toga EU treba dogovoriti zajedničko pregovaračko stajalište i tek onda se pregovori mogu otvoriti.

Prema diplomatskim izvorima, nitko u raspravi nije spominjao blokadu toga poglavlja, želeći se distancirati od slovenske blokade pregovaračkih poglavlja. Slovenija je na tom sastanku blokirala zatvaranje još jednog poglavlja - Pravo trgovačkih društava.

Slovenija potvrdila blokadu poglavlja Prava trgovačkih društava

Slovensko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je u srijedu da je Slovenija u utorak blokirala zatvaranje pregovaračkog poglavlja Prava trgovačkih društava, a tvrdi da je do blokade i u ovom slučaju došlo zbog "prejudiciranja granice".

"Slovenija je u utorak iznijela svoju suzdržanost glede zatvaranja pregovaračkog poglavlja koje se odnosi na korporacijsko pravo jer se u hrvatskim pristupnim dokumentima navodi da su zaseoci na lijevoj obali Dragonje dio Istarske županije. To je za Sloveniju sporno", navodi se u priopćenju koje je u srijedu objavilo slovensko ministarstvo vanjskih poslova.

Riječ je o tome da se u dijelu pristupne dokumentacije govori o načinu upisa poduzeća u sudski registar, a upute se pozivaju na Zakon o područjima županija, gradova i općina.

"Taj zakon u svojem 21. članku navodi da grad Buje uključuje područje u kojemu se nalaze i Bužini, Škrile, Škudelin i Veli Mlin, a to su naselja koja se nalaze na slovenskom državnom teritoriju", navodi se u izjavi slovenskog ministarstva vanjskih poslova.

Slovenski parlament prošlog je tjedna prihvatio zaključak odnosno izjavu o graničnim pitanjima s Hrvatskom u kojoj se prvi put u jednom službenom dokumentu granične točke koje su se sa slovenske strane navodile kao "sporne" izričito navode kao dio slovenskog teritorija, te tvrdi da je takvo stanje bilo i prilikom osamostaljivanja dviju država. Među spomenutim točkama kao slovenski teritorij izričito se navode i "zaseoci na lijevoj obali Dragonje".

Odbacujući takav zaključak slovenskog parlamenta kao "pokušaj prejudiciranja granice" Hrvatski sabor je u petak u svojoj izjavi naveo da su teritoriji uz granicu koji se spominju u slovenskom zaključku bili 25. lipnja 1991. "neosporno pod suverenom vlašću Republike Hrvatske" te da je tako i danas i da "Slovenija na tim područjima nikad nije imala jurisdikciju". Među tim teritorijima Sabor je kao neosporno hrvatsko područje naveo i zaseoke na lijevoj obali Dragonje te područje na lijevoj obali Mure kod Sv. Martina na Muri u Međimurju.