'Već nekoliko godina tvrdim da su sektorske razlike puno značajnije za pitanje nejednakosti u Hrvatskoj od većine drugih stvari. Znači da na sudbinu i sigurnost radnog mjesta i plaćenost puno više utječe to u kojoj industriji radite i u kojoj djelatnosti nego koje je vaše obrazovanje i druge stvari', ističe Dragan Bagić, docent na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Prokomentirao je činjenicu da u pojedinim sektorima nižeobrazovani imaju veće plaće od visokoobrazovanih u drugim sektorima. Prema njegovim riječima, kriza upravo utječe na povećanje tih razlika u pojedinim industrijama jer još na neki način pojačava tu razliku između uspješnih, stabilnih sektora gospodarstva, te onih neuspješnih koji su tijekom krize cijelo vrijeme 'na granici', piše Glas Slavonije.
Podsjetimo, u uvjetima recesije u Hrvatskoj realne plaće padaju četvrtu godine zaredom, a po podacima statistike prosječna je mjesečna neto plaće zaposlenih u pravnim osobama za razdoblje od siječnja do prosinca 2013. iznosila 5.515 kuna, što je nominalno povećanje za 0,7 posto, a realno je manje za 1,5 posto u odnosu na godinu prije .
Podaci Državnog zavoda za statistiku po pojedinim djelatnostima pokazuju da je za razdoblje od siječnja do prosinca prošle godine najniža prosječna mjesečna plaća zabilježena u pravnim osobama u proizvodnji odjeće, od svega 2.902 kune mjesečno.
Najveća je pak prosječna mjesečna neto plaća među pojedinim djelatnostima lani ostvarena u promidžbi (reklama i propaganda) i istraživanju tržišta, u iznosu od 9.776 kuna.
Više pročitajte ovdje
