Nezadovoljni što se u Hrvatskoj osniva prevelik broj različitih studijskih programa i visokoškolskih ustanova, a da se pritom ne vodi računa o strateškom interesu hrvatske države, svi su saborski klubovi danas ukazali na nužnost bolje komunikacije gospodarstva, Vlade i obrazovnih institucija
ZAGREB - Razočaran što saborskoj raspravi o radu Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje u 2008. ne nazoči nitko iz resornog Ministarstva obrazovanja, SDP-ovac Gvozden Flego rekao je kako se iz izvješća, koje je 'kritično i samokritično' vidi da Nacionalno vijeće nije uspjelo ispuniti neke od svojih osnovnih zadaća - strateškog promišljanja o potrebama hrvatske države.
Previše se bavilo tehnikalijama, a ne strateškim promišljanjem kako privući studente da studiraju, kako osigurati stimulativne mjere za deficitarne struke u ovom trenutku, kao i za struke koje će nam nedostajati za nekoliko godina, rekao je.
'Potrebno je izraditi projekciju kadrovskih potreba Hrvatske u idućih četiri-pet godina', naglasio je Flego rekavši da SDP neće podržati izvješće.
Na inflaciju dopusnica za različite vrste studije upozorio je i HDZ-ovac Krešimir Ćosić
Statistički podaci pokazuju na fenomen da Hrvati žele učiti, ali, kad se zagrebe ispod površine, kaže HDZ-ovac, postavlja se pitanje ne radi li se tu ipak o tome da od učenja više vole diplome.
Puko umnožavanje različitih vrsta studentskih programa samo dodatno troši resurse, upozorio je i ustvrdio kako prevelik broj studijskih programa bez jasnih strateških kriterija o potrebnom profilu stručnjaka u određenoj lokalnoj sredini, odnosno cijeloj zemlji, dovodi u pitanje stratešku konkurentnost Hrvatske.
Jednak stav ima i Miljenko Dorić iz HNS-a koji upozorava da se od prošlogodišnjeg izvješća ništa nije promijenilo.
'Je li u Nacionalno vijeće od Vlade ikad dobilo podatak koliko će u idućih 10 do 15 godina Hrvatska trebati liječnika? Vjerujem da nije dobilo nikad. Tako je bilo prošle godine, tako je i danas. To se zove sramota', ustvrdio je HNS-ovac.
Kako smo mogli dozvoliti da se otvori toliki broj sveučilišta, a da nismo utvrdili koje su stvarne potrebe hrvatskog gospodarstva, upitao je i upozorio na nužnost bolje komunikacije gospodarstva, Vlade i obrazovnih institucija.