Ministrica Blaženka Divjak na svom je prvom, splitskom nastupu u sklopu turneje 'Škola za život', okupila oko 200 ravnatelja iz četiriju dalmatinskih županija, te im prezentirala aktivnosti i planove kurikularne reforme, tumačeći što će točno događati do jeseni, koje su njihove zadaće a koje su zadaće osnivača škola i dr. Nakon Splita i Primoštena, ravnatelji će se okupiti u Zagrebu, Rijeci, Varaždinu, Osijeku i Virovitici, gdje će također biti u prilici čuti primjere iz eksperimentalne faze reforme, iz iskustva ravnateljica i ravnatelja s njihovog područja.

U zahuktalim pripremama za uvođenje frontalne kurikularne reforme od iduće školske godine potrebno je još puno toga učiniti, a vremena je malo. Uz dotrajalu školsku infrastrukturu i slab bežični sustav, što bi ponegdje moglo otežati nastavu informatike, ravnatelji se uglavnom tuže na kadrovsku potkapacitiranost, osobito u nastavi informatike.

Po pitanju tableta mišljenja su podijeljena, pa tako neki smatraju da će digitalni sadržaji kod prvašića dodatno otupiti njihovu ionako zakržljalu motoriku zbog prekomjerne izloženosti ekranima, dok se drugi pitaju kako će to svi učenici u razredu dijeliti nekoliko tableta, te ističu da je njihovo uvođenje populistička mjera i da je to zapravo neprimjereni oblik digitalizacije.

Ipak, prema prvim povratnim informacijama s terena, čini se da su ravnatelji u priličnoj mjeri zadovoljni dosad učinjenim po pitanju eksperimentalnog dijela reforme. Učinjen je veliki iskorak u komunikaciji s Ministarstvom oko rješavanja svakodnevnih izazova, a brojni su nastavnici s puno dobre volje uložili dodatan napor i ubacili u 'petu brzinu,' pohađajući edukacije i izvan radnog vremena.

Ministrica je, između ostalog, poručila da ravnatelji u suradnji s osnivačem škole i Ministarstvom trebaju osigurati uvjete za uvođenje kurikularne reforme u sve škole od jeseni, što znači da moraju voditi brigu da određeni nastavnici obave edukaciju, da oprema koja dolazi u škole bude na vrijeme instalirana, da učenici dobiju udžbenike za koje će se iz državnog proračuna osigurati sredstva i da postavljaju prava pitanja u pravo vrijeme.

Na upit tportala, Ministarstvo znanosti i obrazovanja dalo je na uvid ministričinu PowerPoint prezentaciju za ravnatelje, iz koje je vidljivo da će se u provedbu kurikularne reforme u trogodišnjem razdoblju uložiti čak dvije milijarde kuna za edukaciju, opremu i udžbenike, ili u prosjeku oko 1,5 milijun za svaku školu.

Prioritet su digitalno neovisni nastavnici, educirani za korištenje opreme i digitalnih sadržaja, što podrazumijeva da će svaki nastavnik dobiti prijenosno računalo, a svaka učionica imat će na raspolaganju projektor.

Digitalizacija će se, navodi se u prezentaciji, provoditi u skladu s uzrastom učenika i s pedagoško-metodičkim nalazima, s tim da će se u razrednoj nastavi, uz nastavu s prosječno 4-5 tableta po razredu i radnim udžbenicima, raditi i na razvoju grafomotorike.

U predmetnoj nastavi, svaki učenik imat će tablet na posudbi od škole, s tim da će ga moći koristiti i kod kuće, a besplatni udžbenici bit će osigurani svim osnovnoškolcima.

Srednjoškolcima koji su u sustavu socijalne skrbi korisnici zajamčene minimalne naknade osigurat će se udžbenici i tableti za pristup digitalnim sadržajima od kuće.

Po pitanju opreme za škole, cilj su kabineti opremljeni didaktičkim sredstvima za nove kurikulume, učionice opremljene za korištenje digitalnih sadržaja, opremanje školskih knjižnica i opremanje škola za obaveznu Informatiku i izbornu Informatiku od 1. razreda osnovnih škola od školske godine 2020./21.

Zadaće za ravnatelje

Od ravnatelja u reformi očekuje se, između ostalog, da koordiniraju aktivnosti, sudjeluju u edukaciji i razmjeni dobre prakse na razini škole, opreme laboratorije sredstvima koja su već dobili, opreme lektiru sredstvima iz državnog proračuna koja stižu u travnju, naprave analizu potrebe za udžbenicima, organiziraju nabavu starih udžbenika u 4. i 5. mjesecu, izaberu nove udžbenike do 15. lipnja, odaberu udžbenik Povijesti u srpnju, izrade školske kurikulume s komercijalnim nastavnim materijalima, itd.

Obaveze osnivača škola

Osnivači škola - od države, preko jedinica lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave, do drugih pravnih ili fizička osoba - dužni su osigurati e-tehničare i podršku internetu u školama, osigurati nužne popravke u školama vezano uz infrastrukturu (krovovi, instalacije, namještaj...) i tekuće investicijsko održavanje, a preporučeno je i da nabave radne bilježnice i opremu (likovne mape, kutije za tehnički).

Stručno usavršavanje

Stručno usavršavanje provodi se uživo i online, s tim da je uspostavljeno pet zajedničkih virtualnih okruženja za učenje, komunikaciju i suradnju, kao i 23 predmetne učionice. Tom edukacijom obuhvaćeni su učitelji razredne i predmetne nastave, srednjoškolski nastavnici, ravnatelji i stručni suradnici, a svi polaznici su ujedno i mentori/stručnjaci.

U virtualne učionice uključeno je 39.137 učitelja i suradnika, a uživo u edukaciji od ožujka sudjelovale su 26.694 osobe. U virtualnim učionicama za ravnatelje, koje su započele prije nepunih mjesec dana, prolaze se teme poput kurikulumskog pristupa poučavanju, kompetencije učitelja 21. stoljeća, promjena paradigme poučavanja, ishodi učenja i vrednovanje ostvarenosti ishoda učenja.