Umirovljeni general Armije Bosne i Hercegovine Jovan Divjak, koji je u ožujku uhićen u Beču po tjeralici iz Srbije, čije ga pravosuđe tereti za navodne ratne zločine, zatražio je od austrijskih vlasti da mu što prije omoguće povratak u BiH, potvrđeno je u četvrtak iz zaklade 'Obrazovanje gradi BiH' na čijem je on čelu
Kako je objašnjeno, Divjak je tim povodom uputio pismo austrijskom predsjedniku i kancelaru, ministru vanjskih poslova i ministrici pravde.
Umirovljeni je general u pismima istaknuo kako je njegov austrijski odvjetnik pravosudnim tijelima u Beču podnio dokaze koji nedvojbeno pobijaju optužbe o njegovoj navodnoj odgovornosti za zbivanja u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici od 3. svibnja 1992. godine kada je u sukobima s pripadnicima tadašnje teritorijalne obrane BiH poginulo i ranjeno više časnika i vojnika bivše jugoslavenske vojske.
Uz to je dokazano kako za Divjakom nikada nije raspisana nikakva Interpolova tjeralica niti je njegovo ime na popisu osoba koje po bilo kojem osnovu sumnjiči Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY).
'Divjak je zatražio odgovor na pitanje zbog čega mu ni nakon tri mjeseca zadržavanja nije dopušten povratak u BiH', stoji u priopćenju zaklade.
Nakon što je uhićen u zračnoj luci u Beču na temelju tzv. difuzne policijske tjeralice iz Srbije, zahtjev za njegovo izručenje u Austriju su uputila srbijanska pravosudna tijela ali i Tužiteljstvo BiH. Bosanskohercegovačko državno tužiteljstvo ranije je pojasnilo kako provodi istragu o slučaju 'Dobrovoljačka' te kako je Divjak među onima koji su saslušavani po toj osnovi, no protiv njega nije podignuta nikakva optužnica.
Austrijsko se pravosuđe ni o jednom od dva zahtjeva za izručenje do sada nije očitovalo, a Divjak ističe kako je 'očevidno da se preko njegova ljudskog integriteta i dostojanstva pokušava voditi politička borba državnih tužiteljstava'. On je još jednom iskazao spremnost da, ako je to potrebno, pred pravosudnim tijelima BiH ponovo dokaže neutemeljnost optužbi koje mu se stavljaju na teret.
Jovan Divjak je, nakon nekoliko dana provedenih u pritvoru u Beču, pušten na slobodu uz jamčevinu od milijun eura, uz uvjet da ne smije napuštati teritorij Austrije do okončanja ekstradicijskog postupka. Njegovo uhićenje ponovo je potaknulo seriju optužbi iz BiH na račun srbijanskog Tužiteljstva za ratne zločine zbog stalnih pokušaja tog tijela da kazneno progoni osobe s područja cijele bivše Jugoslavije, bez obzira na njihovo sadašnje državljanstvo.
Kako je najavljeno, ministri pravde BiH i Srbije u srpnju bi trebali potpisati sporazum o međusobnom ustupanju dokaza u kaznenim predmetima ratnih zločina. Tim bi se sporazum utvrdilo pravilo po kojemu bi počiniteljima ratnih zločina sudili sudovi u državama odnosno mjestima u kojima takve osobe imaju prijavljeno prebivalište.
