MOĆNI F-47

Dizajniran za sukobe s Kinom: Što sve znamo o budućem američkom lovcu šeste generacije

07.04.2025 u 06:01

Bionic
Reading

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump objavio je prije desetak dana da Boeing počinje graditi F-47, prvi američki borbeni avion šeste generacije za nadmoć u zraku, a njime će se služiti Zračne snage SAD-a (USAF). Letjelica dolazi u okviru programa Zračna dominacija sljedeće generacije (NGAD), kao nasljednica Lockheed Martinova F-22, a dužnosnici Pentagona imaju cilj uključiti je u sastav USAF-a do kraja ovog desetljeća. Premda je gotovo sve vezano za F-47 obavijeno velom tajni, donosimo više o prvom lovcu šeste generacije s posadom

Američki predsjednik Trump naglasio je prilikom predstavljanja F-47 da mu 'ništa na svijetu nije ni blizu', opisavši ga kao 'najnapredniji, najsposobniji i najsmrtonosniji zrakoplov ikad proizveden'. Rekao je i da je on 'gotovo nevidljiv, s neviđenom snagom i izvrsnom upravljivošću', kao i da je riječ o avionu koji je 'daleko nadmoćniji od svega što posjeduju druge zemlje'.

Prvi čovjek Bijele kuće najavo je i to da će nova flota F-47 biti izgrađena dok je on na dužnosti, ali nije htio otkriti koliko će avion koštati 'jer bi to odalo neke tehničke detalje'. Poručio je tek da će Washington flotama F-47 osigurati da SAD i nadalje globalno dominira u zraku. Iako pojedinosti o budućem ponosu američkih Zračnih snaga nisu objavljene, pojedine analize ipak ukazuju na neke od mogućnosti koje bi mogao imati avion iduće generacije.

Program F-47 dio je USAF-ove inicijative za zračnu dominaciju sljedeće generacije, čiji je cilj zamijeniti zastarjelu flotu F-22 Raptor. Inicijativa vrijedna 20 milijardi dolara predviđa pristup tzv. obitelj sustava, a usredotočen je na brz, dalekometni, stealth avion s posadom te čitavom paletom najmodernijih senzora i naoružanja.

Dobitnik ugovora o razvoju NGAD-a trebao je biti izabran 2024. godine, ali je američko ministarstvo obrane pauziralo natječaj u svibnju 2024., nakon što su skočili njegovi projicirani troškovi. U Pentagonu su izračunali da bi F-47 koštao kao tri najnovija Lockheed Martinova F-35 Lightning II. Zbog enormnih troškova pokrenuta je i interna studija radi procjene može li program NGAD osigurati zračnu dominaciju usred brzog napretka u zrakoplovstvu i tehnologiji protuzračne obrane, posebice američkih suparnika. Početkom ožujka 2025. čelnici USAF-a rekli su da je studija zaključila da je NGAD neophodan.

Odavanje počasti avionu kakav je izložen u zagrebačkom Tehničkom muzeju

Prema Zračnim snagama SAD-a, broj '47' odabran je jer odaje počast američkom lovcu tipa P-47 Thunderbolt zbog njegova doprinosa zračnoj nadmoći na kraju Drugoga svjetskog rata. I JNA je imala jedan primjerak P-47 neposredno nakon tog svjetskog sukoba te se on može vidjeti u zagrebačkom Tehničkom muzeju. Uz to, broj 47 odaje počast godini osnutka USAF-a, a također se daje priznanje ključnoj potpori budućem lovcu koju mu je pružio Trump, 47. predsjednik SAD-a.

Pentagon je od najave o proizvodnji škrto izvijestio da će F-47 imati znatno veći dolet od drugih najnaprednijih lovaca današnjice pete generacije te biti održiviji i dostupniji od aktualnih američkih F-22 i F-35. Ministarstvo obrane dodalo je i da će F-47 koštati manje od F-22 pa će Zračne snage samim time nabaviti više primjeraka tog aviona. Uz to, u Pentagonu navode da će on biti prilagodljiviji budućim prijetnjama te da će trebati znatno manje radne snage i infrastrukture za raspoređivanje.

Prema načelniku Stožera USAF-a, generala Davida Allana, budući avion letjet će maksimalnom brzinom od dva maha te će biti kompatibilan za rad s rojevima dronova, što je jedna od prevaga u budućim sukobima. Allan je najavio da je prvi let F-47 predviđen za početak 2029., odnosno prije kraja drugog Trumpova predsjedničkog mandata.

Dok službeni detalji o dizajnu F-47 ostaju visoko povjerljivi, izjave viših dužnosnika USAF-a sugeriraju da će zrakoplov predstavljati značajan skok u odnosu na lovce pete generacije poput F-22 i F-35. Uz prošireni domet, koji omogućuje izvođenje misija dubokog prodiranja bez potrebe za čestim punjenjem goriva i troškovnu učinkovitost, očekuje se da će F-47 sadržavati stealth tehnologiju sljedeće generacije radi izbjegavanja neprijateljskih radara i sustava protuzračne obrane.

Hit i na svjetskim burzama

Stručnjaci vjeruju da će F-47 imati mogućnost autonomne koordinacije, odnosno bit će sposoban djelovati s rojevima bespilotnih letjelica, koordinirajući njihove akcije radi neutraliziranja neprijateljske obrane. Prema procjenama, imat će i poboljšanu sposobnost preživljavanja jer je dizajniran za lakše održavanje i razmještanje sa smanjenim logističkim zahtjevima, a što ga čini lakšim i za održavanje u borbenim scenarijima.

Vojni analitičari ističu da su domet i brzina atributi koji će omogućivati raspoređivanje F-47 dalje od kineskih zračnih i raketnih baza. Obje odlike imaju i ofenzivne karakteristike jer avioni tih sposobnosti mogu pokrivati široko područje i održati visoku stopu letenja. Govoreći o stealth osobinama F-47, stručnjaci ukazuju na to da bi on mogao biti poboljšan oblikom vertikalnih stabilizatora, a oni, za razliku od F-22 i F-35, emitiraju slabije radarske refleksije. Stručnjaci nadodaju da bi stealth osobine trebale biti posebno važne u budućem sukobu s Kinom s obzirom na to da ona ima instalirane brojne radare dugog dometa.

Ponešto se zna i o potencijalnoj veličini F-47. Prezentacija iz 2018. uključivala je prikaz koji ocrtava ciljeve USAF-ova programa motora s promjenjivim ciklusom i maksimalnog potiska od oko 150 kilonjutna. S obzirom na zahtjev za manjim manevarskim sposobnostima i većim doletom, ova računica ukazuje na to da bi F-47 s punim naoružanjem mogao težiti oko 45 tona, što je ekvivalent težini američkog bombardera sa sposobnostima nošenja nuklearnog naoružanja tipa F-111 Aardvark. Valja reći i to da je važnost prilagodljivog motora u tome što omogućuje nadzvučnom krstarećem avionu da minimizira korištenje naknadnog sagorijevanja, čak i za transsonično ubrzanje, ali i dalje je učinkovit u podzvučnom letu.

Vjeruje se i da će ugovor za F-47 revitalizirati Boeingov odjel vojnog zrakoplovstva, posebice njegovu proizvodnu liniju lovaca u St. Louisu u saveznoj državi Missouri. Mediji su izvijestili da je Boeing uložio velika sredstva u svoj obrambeni odjel s ciljem vraćanja na staze ostvarivanja profita. Odabir F-47 već je imao značajne ekonomske implikacije, pri čemu su Boeingove dionice doživjele skok nakon objave ugovora, a konkurent na natječaju, Lockheed Martin, zabilježio je pad.