Žene s osnovnim ili nižim obrazovanjem srednje i starije dobi čine 60 posto populacije nezaposlenih osoba ženskog spola. Iako se mogućnosti zapošljavanja povećavaju sa stupnjem obrazovanja, probleme sa zapošljavanjem podjednako imaju i žene sa sveučilišnom diplomom, kao i one s niskim stupnjem obrazovanja
Na te je podatke upozoreno na okruglom stolu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, održanom u okviru provedbe projekta Žene na tržištu rada koji je realiziran kroz IPA program posvećen razvoju ljudskih potencijala.
Zavod za zapošljavanje je, naime, organizirao skup na kojem su predstavljene novi oblici suradnje 'burze rada' i Centara za socijalnu skrb u radu sa ženama koje koriste usluge obiju institucija te nove mjere aktivne politike zapošljavanja za žene u nepovoljnom položaju na tržištu rada.
'Cilj nam je ovim projektom dati doprinos u pomaku položaja žena na tržištu rada, posebice ženama starije dobi, onima koje su dugotrajno nezaposlene ili pripadaju određenim manjinskim skupinama, posebice Romkinjama', rekla je Ankica Paun Jarallah, ravnateljica Zavoda za zapošljavanje.
Tom je prilikom još ukazano na to kako je i jedan od glavnih razloga slabe zapošljivosti žena tradicionalna podjela uloga po kojoj žene najviše brinu o djeci, starijima i cijeloj obitelji. 'Sustav društvene potpore nije dovoljno razvijen, što s jedne strane onemogućava žene u aktivnom traženja posla i uključenosti u proces rada, a s druge perpetuira sumnju poslodavaca u njihove mogućnosti', rečeno je na okruglom stolu.
Upravo iz tih razloga, a pozivajući se na strateški dokument Europske unije pod nazivom 'Europe 2020', navedena su i tri glavna cilja djelovanja – zaposlenost, obrazovanje i socijalna uključenost
Oformljena je i radna skupina u kojoj su predstavnici javne uprave, sindikata, udruga poslodavaca, civilne scene koji su predložili niz mjera aktivne politike zapošljavanja žena u nepovoljnom položaju na tržištu rada.
'Ako imaju više od 40 godina, a uz to su bez škole ili imaju završenu osnovnu i srednju školu, žene će vrlo teško uspjeti naći posao. Stoga je nužno svakoj nezaposlenoj ženi pristupiti individualno i prepoznati potencijalne probleme s kojima će se susresti na tržištu rada', rekla je predstavljajući mjere za zapošljavanje žena, Sanja Crnković Pozaić koja je bila konzultantica na projektu.
Među mjerama koje su predstavljene su uključivanje žena bez radnog iskustva ili onih koje su dulje od godinu dana bez posla, formiranje novih poslova kroz sufinanciranje dugotrajno nezaposlenih žena, samozapošljavanje i razvoj poduzetništva te mjere opće podrške ženama kroz kreiranje rodnih politika koje vode brigu o obavezama žena u obitelji.
Vrijednost projekta 'Žene na tržištu rada' iznosi milijun eura. Korisnička institucija je Hrvatski Zavod za zapošljavanje, a provodi ga konzorcij predvođen WYG International Ltd. Krajnji korisnici su nezaposlene žene u dobi iznad 40 godina, dugotrajno nezaposlene žene, neaktivne žene, nezaposlene žene iz županija s najvišom stopom nezaposlenosti, nezaposlene žene pripadnice nacionalnih manjina s posebnim naglaskom na romsku manjinu.