Matković smatra da je nakon svega upitna vjerodostojnost saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije i navodi da oni očito ne znaju da iznos RTV pristojbe ukazom ne određuje glavni ravnatelj, već je utvrđen Zakonom o HRT-u. 

'Da bi se mijenjala pristojba, potrebno je promijeniti zakon, a ni o tome ne odlučuje glavni ravnatelj HRT-a. Usput rečeno, i apsolutno i relativno mjesečni iznos RTV pristojbe u Hrvatskoj među najnižima je u Uniji, baš kao što je i po snazi gospodarstva i plaćama Hrvatska na začelju EU-a. 

Napominje da mu uopće nije jasno na temelju kojeg se izračuna došlo do 65 kuna i da javnost nije čula ni za ozbiljan ni za neozbiljan izračun. 

'Zapravo nije čula ni za kakav izračun jer ga vjerojatno nema. Znaju li gospoda sabornici da se u Hrvatskoj još ne emitira televizijski program u visokoj razlučivosti (HD) jer sustav HRT-a još nije tehnološki potpuno opremljen? Jer to košta. Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU) još prije nekoliko godina usvojila je standard za UltraHDTV 4K i 8K ili, jednostavnije rečeno, televizijsku sliku koja ima četiri, odnosno osam puta više piksela nego HD. Neke zemlje već emitiraju prema tim standardima, a mi još nismo počeli odašiljački emitirati ni HD', napominje Matković.

Ističe kako je potrebno, da bi se uopće moglo razgovarati o iznosu RTV pristojbe, definirati što to država očekuje od HRT-a u sljedećih pet i 10 godina i da se tek na temelju dugoročnog tehnološkog i programskog plana može početi razgovarati o izračunu iznosa RTV pristojbe.

'Zastupnicima je jedino na pameti potkresati HRT jer su to brzopleto obećali biračima, pa je u tu svrhu valjda najbolje HRT financijski eutanazirati. Zazivaju se otpuštanja, iako nitko živ nije točno izračunao ima li na HRT-u viška zaposlenika ili nema. Naravno da je to nemoguće ustanoviti sve dok nema dugoročnog plana proizvodnje programskih sadržaja', mišljenja je Matković.

Drži da bi HRT trebalo djelotvornije organizirati pa da više novca ide za proizvodnju programa.

'Ali to se ne postiže linearnim snižavanjem plaća. Jedina svrha HRT-a je proizvodnja medijskih sadržaja. Jedino će kvalitetan sadržaj privući gledatelja, a ne ljubimac trenutačne vlasti u uredničkoj fotelji. Uzalud provjereni politički komesar ako program nema gledatelje. A program nije samo Dnevnik! Zapravo, više od 80 posto programa čine drugi sadržaji, a ne informativne emisije. Ma što god mi o tome mislili, istraživanja pokazuju da je gledateljima televizija najvažnija kao izvor zabave, a ne kao izvor vijesti o političkim djelatnostima kandidata na lokalnim ili bilo kakvim izborima', napominje Matković i dodaje da nam, ako se još ostvare glasine da je Most potporu Bačiću uvjetovao postavljanjem svog čovjeka na čelo Informativno-medijskog servisa, zaista slijedi sumrak demokracije i zdravog razuma! 

Podsjeća da državotvorni koncept javne televizije pod strogim ideološkim nadzorom nije spasio ni Ceausescua, ni Ramiza Aliju, ni Franca, ni Marcela Caetana, pa neće ni naše saborske mudrace. 

'Ali ne treba ići daleko u svijet. Dovoljno je sjetiti se da je 1990. Savez komunista Hrvatske imao potpun nadzor nad televizijom, od generalnog direktora do glavne urednice Informativnog programa, pa je ipak hametice izgubio izbore! Zar zaista neki saborski zastupnici misle da su hrvatski birači budaletine? Prizivaju li oni to Albaniju Envera Hoxhe u kojoj su TV prijamnici tvornički bili podešeni tako da su mogli primati samo kanal državne televizije? E, tu su definitivno zakasnili. Sviđalo se to nekome ili ne, Hrvatska je punopravna članica EU-a i nikakav saborski odbor ili politička stranka ne može ukinuti multikanalni televizijski svijet. Žalosno je to što će na pluralizam i uredničku neovisnost izvora informacija ponovno, čini se, morati paziti Bruxelles. Nakon 25 godina hrvatske neovisnosti bilo bi logično očekivati da to bude Zagreb', zaključio je Matković.