Vlada je usvojila prijedlog da se 23. kolovoza proglasi Europskim danom sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritativnih režima
'Budući da je Hrvatska u prošlom stoljeću bila suočena s tragičnim stradanjima kao posljedicom vladavine totalitarnog sustava, Prijedlogom ovog zakona predlaže se da se 23. kolovoza u RH proglasi danom sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritativnih režima', stoji u nacrtu prijedloga zakona koji je Vlada danas usvojila.
Premijerka Jadranka Kosor već se predbilježila da će na taj dan ove godine položiti vijenac na Oltar domovine na Medvedgradu.
Premda se u zakonskim izmjenama ne spominju samo komunističke žrtve, u obrazloženju se ipak posebno naglašava da je 'Hrvatski sabor 30. lipnja 2006. godine donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945-1990. u kojoj je navedeno da su totalitarni komunistički režimi bili, bez iznimke, označeni masovnim povredama ljudskih prava'.
'Pad totalitarizma komunističkih poredaka (režima) u srednjoj i istočnoj Europi nije bio u svim slučajevima, pa ni u slučaju Republike Hrvatske, popraćen nacionalnim i/ili međunarodnim istragama zločina koje su ti režimi počinili. Kao posljedica toga, vrlo je niska svijest javnosti bivših komunističkih zemalja, pa i hrvatske javnosti, o zločinima počinjenim od strane totalitarnih komunističkih režima', objašnjava se u nacrtu prijedloga zakona.
Inače, 23. kolovoza obilježava se kao spomen na dan kada je 1939. godine potpisan njemačko-sovjetski pakt o nenapadanju, poznat kao Sporazum Molotov-Ribbentrop. Njime su Staljinov SSSR i Hitlerov Treći Reich postigli sporazum o nenapadanju i tajni sporazum o podjeli interesnih sfera u istočnoj Europi. U slobodnom svijetu na taj dan su se organizirale demonstracije tzv. Dan crne vrpce, s ciljem upoznavanja svijeta s prikrivanjem zločina.
Novi spomendan, kao i svi drugi poput Dana Hrvatskog sabora, radni je dan.