Spor Zabe i Ivaniševića potječe iz 1999., a unatoč pravomoćnosti presude iz 2008., ovaj povratnik od banke nije uspio naplatiti ni kunu duga. Naime, nakon 33 godine rada u Njemačkoj, 1996. vratio se u Hrvatsku da bi na zagrebačkom Ksaveru otvorio privatnu polikliniku, a radi proširenja bolnice podigao je 1,6 milijuna maraka kredita u klagenfurtskoj banci Zveza. Osigurao ga je jamstvom Zabe, kojoj je jamčio sa 800 tisuća maraka vlastite ušteđevine i nekretninom u elitnom kvartu, a nakon što ga zbog nevraćene pozajmice jednom građevinaru nije više mogao vraćati, Zaba je isplatila Zvezu i naplatila se od Ivaniševića.

'U siječnju 2006., banka je u potpunosti isplaćena, i preplaćena, sa 6,5 milijuna kuna dobivenih prodajom nekretnine koja je bila zalog za kredit. Time me je Zagrebačka banka osobno oštetila za 27,5 posto kamata, odnosno za tri milijuna kuna prije šest godina, čemu valja dodati i kamate. Usto, troškovi odvjetnika popeli su se na gotovo još milijun kuna pa mi Zaba duguje najmanje četiri milijuna kuna', podastro je Slobodnoj Dalmaciji Ivanišević svoju računicu.

'Od siječnja 2001., samovoljnom odlukom Uprava Zabe protuzakonito je odredila kamatnu stopu 'po dospijeću' od 28 posto, no takvu kamatu hrvatski zakon ne poznaje. Postoje isključivo ugovorne te zakonske kamate za neispunjenje uplate, odnosno neotplatu kredita, a nju propisuje zakon, a ne banke', podsjeća Ivanišević koji Zabu naziva 'lihvarskom organizacijom koja je sustavno pljačkala građane'.

Toliko ga je to ogorčilo da se odrekao dvojnog hrvatskog državljanstva te kao Nijemac Zabu kani napasti preko najčitanijih novina u Njemačkoj, a zbog svega je od njemačkog parlamenta već zatražio odgodu ratifikacije pretpristupnog ugovora Hrvatske i EU-a.

Na probleme u pravosuđu upozoravao je, kazao je, i prošlu vlast, a sada i novu vlast, ali odgovora, tvrdi, nije dobio, a 'od Vlade traži da preko odgovornih pravnih institucija naredi Zagrebačkoj banci i drugim bankama da vrate pokradeni novac hrvatskim građanima, a to su milijuni kuna te da pripomognu rješavanju gospodarske krize u Hrvatskoj'.

U Zabi su, međutim, Slobodnoj Dalmaciji rekli da je 'Ivanišević bio neuredan dužnik koji godinama nije vraćao dospjelo dugovanje, zbog čega su i bili prisiljeni 2001. pokrenuti sudski postupak radi naplate potraživanja'. Ivanišević to osporava, a demantira i ono na što upozoravaju bankari, a to je da nepodmireno dugovanje naplaćuju isključivo u sudskom ovršnom postupku, gdje je već godinama na snazi pravomoćno rješenje o ovrsi, i to u visini zakonske zatezne kamate.

Nakon pravomoćnosti ove presude, Ivanišević je radi naknade razlike u preplaćenim kamatama morao protiv Zabe pokrenuti parnicu, a taj sudski spor još traje. Sutkinja koja ga ima na stolu, nakon žalbe Zagrebačke banke, tvrdi Ivanišević, odgodila je isplatu duga iako po Zakonu o ovrsi žalba ne odgađa rješenje.