'Kako je moguće da se na svečanosti demokracije nađe i optuženi za ratni zločin?', zapitali su nakon prvog pokušaja konstituiranja Sabora iz Documente vidjevši Tomislava Merčepa i izabranog zastupnika Branimira Glavaša u parlamentu te poručivši kako 'ne bi željeli da se, zbog nazočnosti osoba čija je prisutnost nepoželjna u svim civiliziranim društvima, umanji uvažavanje najznačajnije demokratske institucije u javnosti'.

Stoga su se iz Documente obratili zastupnicama i zastupnicima pozivajući ih 'da zaštite dostojanstvo Hrvatskog sabora i jasno se distanciraju od ratnih zločina osudivši prisustvovanje Merčepa na konstituirajućoj sjednici Hrvatskog sabora 3. prosinca te postupke poput idealiziranja onih prvostupanjskih ili pravomoćno osuđenih za ratne zločine'.

Podsjećaju da se Merčepa tereti da je kao zapovjednik pričuvne postrojbe MUP-a stacionirane u Pakračkoj Poljani i na Zagrebačkom velesajmu te savjetnik u MUP-u Republike Hrvatske od listopada do prosinca 1991. osobno naređivao nezakonita lišavanja slobode, mučenja i ubojstva civila te da, iako je znao da njegovi podređeni neovlašteno lišavaju slobode civile, pljačkaju ih, zlostavljaju, muče i ubijaju, propustio spriječiti takva nezakonita postupanja. Njegovi podređeni tako su na području Kutine, Pakraca i Zagreba nezakonito lišili slobode 52 osobe, od kojih su 43 ubijene, tri se vode kao nestale dok su ostale osobe preživjele mučenja i zlostavljanja.

Premda je suđenje Merčepu u tijeku, on je, između ostalog, gostovao kao uvaženi gost na inauguraciji predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, ali i na konstituirajućoj sjednici Sabora, zbog čega je Documenta prozvala i Josipa Leku, dok je Glavaš, zahvaljujući zakašnjeloj odluci Ustavnog suda, kako podsjeća Documenta, iako prvostupanjski osuđen za zločin nad civilima, dobio priliku sudjelovati na parlamentarnim izborima i postati zastupnik u novom sazivu Sabora u koji su ga izabrali hrvatski građani.