'Referendum će se održati. Svi proceduralni postupci su završeni i biramo dan koji je najbolji, ožujak ili travanj', rekao je Dodik za beogradsku komercijalnu televiziju Pink.

Dodik je naglasio i da se, unatoč odluci Ustavnog suda BiH, neće promijeniti datum obilježavanja nastanka Republike Srpske 9. siječnja, ustvrdivši da ovaj entitet BiH nije proizišao iz rata.

'Ona nije nastala kao rezultat rata, jer 9. siječnja 1992. godine nije bilo oružanih sukoba u Bosni, tako da je težina političke odluke upravo vezana za činjenicu da je Republika Srpska stvorena u miru', ustvrdio je Dodik, podsjetivši kako se Skupština RS već očitovala da ne želi primijeniti odluku Ustavnog suda BiH da je dan RS neustavan, jer će 'ukoliko se promijeni datum, biti promijenjen i karakter RS'. Dodik je ustvrdio kako je RS već dugo meta, a 'sve s ciljem destabiliziranja RS i unitariziranja BiH', a to, po njemu, potvrđuje i odluka Ustavnog suda BiH o neustavnosti Dana RS.

Komentirajući tvrdnje kako ga je srbijanski premijer Aleksandar Vučić prisilio da odustane od referenduma, Dodik je rekao kako ima dobru suradnju s vlastima Srbije i da, 'za razliku od nekih prethodnih', iz Beograda više Banjaluci ne govore da nešto mora uraditi, 'već daju sugestije i njihova viđenja' prepuštajući vlastima RS da rade 'kako misle da treba'.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u studenom 2015. godine je donio pravorijek kojim je obilježavanje 9. siječnja kao dana RS proglasio neustavnim, jer se njime izražavaju samo interesi srpskog naroda.

Parlament tog entiteta obvezao je da u roku od šest mjeseci zakon o blagdanima uskladi sa sudskom presudom, no vlasti RS najavile su kako to neće poštovati.

Isto stajalište je 2013. godine zauzela i Venecijanska komisija, stručno pravo tijelo Vijeća Europe, ocijenivši kako se obilježavanjem 9. siječnja diskriminiraju Hrvati i Bošnjaci kao pripadnici konstitutivnih naroda čija je jednakopravnost u tom entitetu zajamčena ustavom.

Deveti siječnja se obilježava kao dan RS u znak sjećanja na taj datum 1992. kada je skupina srpskih zastupnika u skupštini tadašnje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine donijela odluku o uspostavi 'republike srpskog naroda u BiH', koja je kasnije preimenovana u 'srpsku republiku BiH' da bi naknadno dobila sadašnje ime koje je priznato tek 1995. temeljem odredbi Daytonskog sporazuma.

Odlukom iz siječnja 1992., za koju nije postojala nikakva ustavna osnova, zatraženo je i da dijelovi BiH u kojim su Srbi većina ostanu u zajednici sa Srbijom i Crnom Gorom, što je bio pokušaj sprječavanja proglašenja samostalnosti BiH kao neovisne države.

Pokušaj nasilnog zadržavanja dijelova BiH u 'skraćenoj' Jugoslaviji doveo je do rata i masovnog progona nesrba s područja današnje RS.