Prema današnjem izvještaju Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), u Hrvatskoj su registrirane 3404 prijave sumnji na nuspojave cjepiva protiv Covida-19, što bi značilo da je nuspojavu prijavila svaka 326. cijepljena osoba. Od ukupnog broja prijava, njih 1699 odnosi se na Pfizer, 1415 na AstraZenecu, 274 na Modernu i 12 na Johnson & Johnson, dok za četiri prijave nije zaprimljena informacija o proizvođaču.

Iz HALMED-a napominju da prema dosadašnjim podacima razlike u broju prijava sumnji na nuspojave ne upućuju na razlike u sigurnosti cjepiva i da je omjer između broja zabilježenih prijava i primijenjenih doza približno jednak kod svih cjepiva. Na svakih 10.000 primijenjenih doza zaprimljene su 34 prijave, što znači da je tek za oko 0,3 doze zabilježena sumnja na nuspojavu.

Stručna grupa HALMED-a i HZJZ-a, koja ocjenjuje prijave sumnji na nuspojave, utvrdila je da čak 81 posto prijava 'nisu ozbiljne' dok ih je 19 posto ocijenjeno ozbiljnima.

Najčešće su prijavljeni povišena tjelesna temperatura, bol na mjestu primjene, glavobolja, bol u mišićima, zimica, opća slabost, umor, crvenilo na mjestu primjene cjepiva, mučnina i bol u zglobovima. HALMED navodi da su to očekivane i česte nuspojave, slične nuspojavama drugih cjepiva, te su najčešće blagog do umjerenog intenziteta i spontano prolaze za nekoliko dana ili uz primjenu simptomatske terapije (primjerice, hladni oblozi, lijekovi sa snižavanje povišene tjelesne temperature i lijekovi protiv bolova).

Ozbiljne nuspojave zabilježene su kod odraslih osoba mlađe do srednje dobi, najčešće kao reakcije preosjetljivosti koje se manifestiraju kao osip, svrbež i koprivnjača nedugo nakon primjene cjepiva. U tim slučajevima primijenjeni su antialergijski lijekovi i svi su se oporavili. Rjeđe su zabilježene reakcije pareze lica, odnosno periferne slabosti jedne strane lica. Ove reakcije obično su povezane s otokom tkiva koji pritišće živac i najčešće je riječ o prolaznom stanju, navodi HALMED.

Zasad nije zaprimljena nijednu prijava sumnje na nuspojavu sa smrtnim ishodom za koju je utvrđena uzročno-posljedična povezanost s cijepljenjem. Međutim od 20 takvih prijava za čak 14 iz trenutačno dostupnih podataka nije moguće ocijeniti uzročno-posljedičnu povezanost, pa su zatraženi dodatni podaci koji su potrebni za potpunu ocjenu. Za šest prijava provedena je potpuna ocjena sve dostavljene medicinske dokumentacije te je ocijenjeno da uzročno-posljedična povezanost između primjene cjepiva i smrtnog ishoda 'nije vjerojatna'.

Zaprimljeno je i osam prijava neželjenih događaja (ne nuspojava) sa smrtnim ishodom koje su isključivo vremenski povezane s razdobljem cijepljenja, no ne i uzročno-posljedično s primjenom cjepiva. Takve slučajeve zdravstveni radnici obavezni su prijavljivati. Zaključno, stiglo je i sedam prijava 'medikacijske pogreške', odnosno pogrešne primjene cjepiva, nakon kojih u šest prijava nije došlo do nastanka nuspojava dok je u jednoj prijavi zabilježena nuspojava.

Prijave zaprimaju i prate HALMED i HZJZ. Sve prijave koje HALMED zaprimi smatraju se sumnjama na nuspojavu te se koriste za kontinuiranu procjenu sigurnosnog profila cjepiva. Za svaku prijavu provodi se procjena povezanosti s primjenom cjepiva. Tek nakon temeljite ocjene svake prijave moguće je procijeniti je li povezanost između primjene pojedinog cjepiva i pojave pojedine nuspojave sigurna, vjerojatna, moguća, nije vjerojatna ili povezanost nije moguće ocijeniti. Ocijenjene prijave unose se u nacionalnu, europsku i svjetsku bazu nuspojava lijekova te čine dio dokumentacije o sigurnosti primjene cjepiva.