U Ženskoj mreži kažu kako se takvom izjavom nastavlja sramotan odnos nadležnih tijela prema ravnopravnosti žena u politici, te se ugrožava položaj žena u društvu. 'Ženska mreža Hrvatske podsjeća da postoji zakonska osnova za postizanje zastupljenosti žena u tijelima političkog i javnog odlučivanja razmjerno njihovom udjelu u ukupnom stanovništvu. Svojom izjavom DORH unosi dodatnu pomutnju i odgađa primjenu jasnih zakonskih odredbi, dok s druge stane položaj žena u politici nikad nije bio gori', navode u priopćenju.

Napominju kako Zakon o ravnopravnosti spolova propisuje da se postupno povećanje podzastupljenog spola, odnosno obavezna zastupljenost žena u tijelima političkog i javnog odlučivanja do razine udjela u ukupnom stanovništvu, mora postići najkasnije prigodom provedbe trećih redovitih izbora od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Zakon je, dodaju, propisao da se u tu svrhu imaju donijeti posebne mjere, obzirom da osjetna neuravnoteženost jednog spola postoji ako je njegova zastupljenosti u tijelima političkog i javnog odlučivanja ispod 40 posto, pri čemu je zakon odredio i sankcije za stranke koje ne poštuju kvote.

'Odlučno osuđujemo nedostatak političke volje za dosljednom primjenom zakona'

'Iako je od Zakona o ravnopravnosti spolova do danas održano šest ciklusa redovnih izbora, te Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor donesena posebna mjera, odnosno propisana obveza ženskih kvota od 4 posto na izbornim listama, sankcije se niti jednom nisu primijenile. Jedini razlog za to je nedostatak političke volje za dosljednom provedbom zakona i primjenom načela ravnopravnosti spolova, što odlučno osuđujemo', ističu u Ženskoj mreži.

Nadležna državna tijela prozivaju da ne čine ništa kako bi se položaj žena u politici stvarno poboljšao. Naglašavaju kako bi puna ravnopravnost žena i muškaraca na svim razinama izvršne i zakonodavne vlasti, da se Zakon o ravnopravnosti spolova ozbiljno shvatio i da se odmah krenulo u njegovu primjenu, bila postignuta nakon trećih izbora provedenih od donošenja Zakona, a to su bili lokalni izbori 2013. godine.

'Stoga ponovo pozivamo na primjenu Zakona o ravnopravnosti spolova i Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, te sankcioniranje političkih stranaka koje godinama uporno odbijaju razmjerno uključivanje žena u tijela političkog odlučivanja. Tražimo da DORH podigne prekršajne prijave protiv političkih stranaka i nezavisnih lista koje su nepoštivanjem propisanih kvota od 40 posto direktno diskriminirale žene i isključile ih iz izbornog procesa', navode u priopćenju Mirjana Kučer, Biserka Momčinović, Sanja Juras, Đurđica Kolarec Nela Pamuković.

Ustavni sud prošlog je tjedna, suprotno stajalištu DORH,a zaključio da je na prošlim parlamentarnim izborima vrijedila zakonska obveza prema kojoj je na kandidacijskim listama moralo biti najmanje 40 posto pripadnika svakog spola. Sud je izrazio zabrinutost zbog 'arbitrarnog zaključka' DORH-a da ne postoji zakonska osnova za pokretanje prekršajnih postupaka protiv predlagatelja kandidacijskih lista, na kojima žene nisu bile zastupljenje s najmanje s 40 posto. Od DORH-a očekuje da povuče sporni zaključak te u svjetlu odluke Ustavnog suda postupi u skladu sa zakonom i prekršajnom prijavom Državnog izbornog povjerenstva.

Glavni državni odvjetnik potom je Ustavni sud prozvao za narušavanje Ustavom zajamčene samostalnosti DORH-a. 'Ustavni sud je svojim upozorenjem, u kojem stoji da je DORH pogrešno zaključio kako nema prekršajne odgovornosti zbog nepoštivanja ženske kvote na izborim listama, narušio Ustavom zajamčenu samostalnost DORH-a kao neovisnog pravosudnog tijela', istaknuo je Cvitan.