Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava potvrdio je da ih zanimaju četiri ministarstva.

'Zanima nas rješavanje problema demografskog sloma, zabrinjava nas da nemamo samodostatnost u proizvodnji elementarnih proizvoda, a zanima nas i sigurnost naših građana, ali i ono što nam djeca uče u školi i što gledaju kroz medije', naveo je Penava.

Konkretno, Domovinski pokret želi preuzeti upravljanje nad demografijom, energetikom, poljoprivredom i kulturom. Kako bi to trebalo izgledati i hoće li HDZ zaista prepustiti te sektore budućem mlađem koalicijskom partneru, još uvijek je predmet pregovora, no mi smo krenuli tim tragom da provjerimo koje to ideje Domovinski pokret ima za spomenute sektore u izbornom programu s kojim su se natjecali na izborima i stigli na prag participiranja u budućoj vlasti.

Energetika

Iako se od prvog trenutka spominje interes za preuzimanjem sektora energetike, koji bi se trebao izdvojiti iz postojećeg Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u poseban sektor, u programu Domovinskog pokreta nema gotovo ni riječi o energetici. Demografija, kultura i poljoprivreda ekstenzivno su obrađene dok o energetici nema posebnog poglavlja.

Demografija

U Domovinskom pokretu su zabrinuti brojčanim stanjem 'autohtonog stanovništva' u Hrvatskoj i predlažu mjere za obuzdavanje daljnjeg iseljavanja.

Tri su smjera djelovanja, a iako je ekonomski rast zemlje jedan od najvažnijih ciljeva programa DP-a i, kako navode, jako bitan, nije najvažniji, niti je presudan jer se vidjelo na primjeru drugih europskih zemalja, poput Francuske i Finske, da sam ekonomski rast ne pridonosi nužno prirodnom prirastu.

Tako Domovinski pokret planira financijski pomagati sklapanje brakova poreznim olakšicama u razdoblju od barem jedne godine. Ova stranka želi da jedinice lokalne samouprave aktivno provode mjere stambenog zbrinjavanja putem dugoročnog najma i ulaganjem u vlastitu stanogradnju i/ili putem pomoći pri kupnji stambenog prostora, no ne navode kako bi državna vlast trebala nagovoriti ili natjerati lokalne čelnike da provode takve politike.

Primjenjivali bi se i drugi oblici financijskih potpora za roditelje novorođene djece, poglavito za obitelji s više djece. Osigurat će se mjesto u jaslicama i vrtiću za svako dijete bez iznimke. Žele da država vrlo aktivno financijski i organizacijski stimulira zasnivanje obitelji. DP predlaže uvođenje kontinuiranih financijskih poticaja za prirast stanovništva, poput naknade koja bi stimulirala majčin odgojni i kućni posao barem do polaska u školu najmlađeg djeteta, a koja bi rasla povećanjem broja djece u obitelji.

Riječ je o mjeri koja izgleda poput projekta roditelj-odgojitelj i kao da je preslikana iz priručnika bivšeg zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, a bila je predmetom brojnih kritika i ukinula ju je aktualna zagrebačka administracija stranke Možemo! nakon što je preuzela grad.

Domovinski pokret želi promijeniti okuženje u kojem bi obitelji s više djece bivale društveno prihvatljive i predstavljale uzor, za razliku od trenutačno, kako smatraju, uvriježenog podcjenjivačkog i omalovažavajućeg javnog stava prema takvim obiteljima. Javni 'imidž' kod dijela stanovništva ima veći utjecaj nego što na prvu ruku izgleda, tvrde.

Ova stranka planira ulaganje od najmanje četiri posto BDP-a za potrebe pronatalitetnih mjera na državnoj razini.

Opet imaju ideje za lokalne vlasti, nad kojima nemaju ingerencije, da ulažu novac u vrtiće i škole te tvrde da je to conditio sine qua non svake civilizacijske razine. Državno financiranje se ne spominje.

Povećanjem broja djece u obitelji raste udio subvencija za priuštivo stanovanje, bilo u formi dugoročnog najma, bilo u formi udjela za otplatu nekretnine. Planiraju porezne olakšice razmjerno broju djece u obitelji. Financijska potpora davala bi se obitelji za svako novorođeno dijete do njegova polaska u školu, s linearnim povećanjem, uz punu isplatu naknade za cijelog jednogodišnjeg porodiljnog dopusta za jednog roditelja.

U programu se opet referiraju na to da gradovi i općine mogu dio stambenih kapaciteta davati u dugoročni i sigurni najam po prihvatljivim cijenama, uz poštivanje kriterija najmoprimaca. DP u programu piše da mogu prodavati stanove po realnim cijenama i također po kriterijima koji će obiteljima omogućiti proširenje. Onima s više djece grad i općina umanjivali bi udio otplatnih rata. To je mjera koja je u nekim europskim zemljama, poput Francuske i Mađarske, povećala prirodni prirast, tvrde. Ne navodi se kako bi država trebala utjecati na jedinice lokalne samouprave da provedu zamisao Domovinskog pokreta.

Također, postoji model za preuzimanje dijela stambenog kredita za one obitelji koje ga već imaju. Porastom broja članova u obitelji treba rasti i udio financijske pomoći za otplatu stambenih kredita.

Imaju i ideju za ruralne sredine – Naselimo selo! Tamo stambeno pitanje uglavnom ne predstavlja problem. Zalažu se za bolju prometnu povezanost sela s većim urbanim središtima, što je nužno za rad, obrazovanje djece, medicinske i druge usluge. DP se zalaže za državno odgovornu revitalizaciju ruralnih područja osiguravanjem uvjeta za poljoprivrednike i obrtnike te investiranjem u neophodne djelatnosti za svakodnevni život, poput ambulanti, pošta, željezničkih i autobusnih veza, vrtića i osnovnih škola, kao i uvjeta za sportske aktivnosti. Dodatno, oslobađanjem od poreza tijekom duljeg niza godina, njih barem 10, pomoglo bi se razmišljanju iseljenih obitelji o tome da potraže svoj dom ponovno u mjestu koje su napustili ili u potpuno novom, a za njih perspektivnom okruženju.

Imaju i plan za povratak iseljenika. Bazen za novo naseljavanje Hrvatske vide u državama Južne Amerike, u kojima je, kako navode, 'izrazita brojnost Hrvata'. Tvrde da je upravo hrvatsko stanovništvo diljem svijeta, pa čak i ako se ne radi o prvoj ili drugoj generaciji iseljenika, kulturno i prema načinu života gotovo identično današnjem stanovništvu Hrvatske jer su, unatoč protoku vremena, sačuvali hrvatski identitet, kulturu, jezik i tradiciju, pa njihovim povratkom izostaje problem otežane društvene integracije te se osigurava očuvanje hrvatske tradicije i tradicionalnih vrijednosti koje čine srž hrvatske nacionalne ideje.

Financijska potpora povratničkim obiteljima davala bi se u vidu jednokratne pomoći za troškove preseljenja i ishođenje dokumenata. Oslobodili bi se od poreznih obaveza tijekom 10 godina od preseljenja u Hrvatsku, uz mogućnost produljenja ove mjere. Osim toga, osnivali bi se centri za povratnike diljem svijeta koji bi se na jednom mjestu bavili procesom povratka u Hrvatsku.

Kultura

Kulturni program Domovinskog pokreta svoju središnju energiju usmjerit će stvaranju 'novog hrvatskog kulturnog imaginarija'. Za provedbu ovoga programa novoformirana Vlada će odmah početi raditi na snaženju svijesti o hrvatskom nacionalnom identitetu u svim elementima kulture i medija te na uklanjanju interesnih skupina koje su godinama radile na uvođenju globalističkih sadržaja u ovu problematiku, navodi se u programu Domovinskog pokreta.

Središnje kulturno izvršno tijelo svojim će sadržajnim odlukama, ali i financijskim uputama, pokrenuti identitetska pitanja na svim planovima javnoga života te će posebnu pozornost posvetiti uvođenju zanemarenih identitetskih područja, kao što će od onih medija i udruga koje dobivaju javni novac tražiti snažniju kroatizaciju sadržaja. Izvršit će se reforma upravljanja javnim televizijskim i radijskim servisom te Hrvatskom izvještajnom novinskom agencijom – Hinom.

Zajedničko djelovanje kulturnih institucija i srodnih aktivnosti u cijeloj Hrvatskoj će se putem Ministarstva kulture usmjeriti prema jubilarnoj 2025. godini i svehrvatskoj proslavi 1100. obljetnice državnosti. U ove poslove uključit će se svi institucionalizirani dijelovi hrvatske dijaspore, a sve će se raditi u uskoj suradnji s talijanskim i vatikanskim institucijama jer će se u istoj jubilarnoj godini vrlo naglašeno održavati proslava Rima kao središta europskog kršćanstva. Ta će se činjenica naglasiti i u hrvatskoj obljetnici Tomislavova kraljevstva.

U Domovinskom pokretu smatraju da je potrebno izvršiti temeljnu reviziju financiranja onih udruga za koje je poznato da su se izravno bavile antihrvatskim djelatnostima, pokušavajući umanjiti institucije hrvatske kulture, kao i svijest o hrvatskom identitetu. Leksikografski zavod Miroslav Krleža promijenit će ime u Hrvatski leksikografski zavod Miroslav Krleža. Potaknut će se hitna izrada enciklopedije Domovinskoga rata u četiri sveska. Otvorit će se i financirati potpuna digitalizacija novinske i medijske građe od početka demokratskih promjena do mirne reintegracije. Dijelovi zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice, koje danas uzurpira hrvatska Vlada, vratit će se korištenju za potrebe kulture.

Planiraju osnivanje povjerenstva koje će ubrzano raditi na reviziji humanističkog dijela sadržaja u svim udžbenicima koji su danas u upotrebi u hrvatskim školama, kako onim osnovnim, tako i srednjim. Osnovat će povjerenstvo koje će izvršiti kroatološku analizu udžbenika i publikacija u Republici Srbiji, kao i priručnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj.

Nakon obavljenih analiza objavit će se detaljni izvještaj na osnovi kojega će se poduzimati mjere otklanjanja očitih grešaka i svjesnih krivotvorenja, a uz to radit će se na zaustavljanju svojatanja hrvatskih kulturnih sadržaja u Srbiji i Crnoj Gori. Osnivat će povjerenstvo koje će izvršiti analizu, a onda predložiti mjere kroatizacije programa državne televizije, kao i radija, i svih njihovih programa, uz reformu Hrvatskog auditivno-vizualnog centra i potpunu promjenu u valorizaciji filmskih projekata koji se u toj instituciji financiraju javnim sredstvima. Obavit će se i sadržajna revizija ostvarenog i financiranog u proteklim godinama. U suradnji s Ministarstvom znanosti izvršit će se revizija sredstava koja se dodjeljuju tjedniku Novosti, a i nekim drugim portalima i tiskovinama, zbog očite antihrvatske djelatnosti koju godinama razvijaju.

Izvršit će se tematska razrada sustava đačkih i studentskih ekskurzija i stvaranje zakonske osnove prema kojoj će se održavati i financirati stručni posjeti đaka i studenata u sklopu terenske nastave hrvatskim gradovima i područjima, kao i hrvatskoj dijaspori, tijekom školovanja.

Uvest će se novi vid financiranja rada Matice hrvatske i poticati intenziviranje djelatnosti njezinih ogranaka. Nju se želi pretvoriti u kulturnu ustanovu i dokinuti joj status udruge. Planiraju potpunu reviziju financiranja knjižne industrije i promjenu sustava u kojima se pomažu samo ideološki odabrani miljenici, reviziju programa Dubrovačkih ljetnih igara i vraćanje toga festivala tradicijskim oblicima povezanim s hrvatskom dramskom, književnom i likovnom baštinom, kao i osnivanje povijesnog instituta Istre, u suradnji sa svim hrvatskim filozofskim fakultetima i humanističkim studijima.

Poljoprivreda

Održivost i samodostatnost po pitanju hrane, vode i energije, ne zanemarujući druge segmente gospodarstva, primarni je cilj hrvatskog društva i temelj održivog razvoja, smatraju u Domovinskom pokretu. Zadatak je osigurati 100 posto potreba za hranom, vodom i energijom iz vlastitih izvora za potrebe domaćeg stanovništva i domaćeg tržišta. Jedan od pravaca djelovanja na razini Vlade RH bit će 'održivi lanac vrijednosti u proizvodnji hrane od lokalnog proizvođača do krajnjeg potrošača'.

Glavni elementi ovog razvojnog programa bit će: državne subvencije u gospodarstvo i poljoprivredu, s projektima financiranim kroz EU fond Zajedničke poljoprivredne politike, prioritetno će se usmjeriti prema izgradnji i održavanju sveobuhvatnog lanca vrijednosti u proizvodnji hrane. Od povećanja proizvodnje mesa, mlijeka, voća, povrća, žitarica do sigurnog otkupa, sustava kontrole kvalitete u svakoj fazi proizvodnje i distribucije te, konačno, optimalnog plasmana proizvoda na tržište. Cilj izgradnje takvog sustava je da proizvod lokalnog OPG-a ima svoje mjesto u ponudi lokalnog turističkog i maloprodajnog sektora.

Plan im je da država i lokalna samouprava stvore pravni i porezni okvir za uspostavu fleksibilnog i tržišno orijentiranog lanca vrijednosti koji će obuhvatiti sve lokalne proizvođače, poticati proizvodnju prema zahtjevima tržišta, omogućiti planiranje i prilagodbu na dinamične tržišne zahtjeve, osigurati otkup i logistiku (otkupni centri, skladišta, hladnjače, transport) za održivu ponudu za krajnjeg potrošača (maloprodaja, turistički sektor, javne ustanove, izvoz).

OPG-ovi i mali proizvođači hrane najvažniji su dio lanca vrijednosti proizvodnje hrane, ali nemaju financijski ni organizacijski potencijal za samostalan plasman proizvoda na tržište. Država će osigurati razvoj tržišta u segmentu otkupljivača i/ili veletrgovaca koji mogu kvalitetnije, i cijenom i količinama, tržišno pozicionirati, odnosno brendirati, i plasirati proizvod do krajnjeg potrošača na slobodnom tržištu.

U lancu vrijednosti za hrvatskog seljaka osigurana je ključna pozicija - proizvodnja uz siguran otkup, neovisno o količinama. Ciljevi su stvoriti mrežu mnogobrojnih malih održivih seoskih obiteljskih gospodarstava kao temelja za daljnji razvoj. Smatraju da sustav ne smije ovisiti o malom broju velikih proizvođača, već upravo suprotno, baza mnogobrojnih malih obiteljskih gospodarstava čini bogatstvo i sigurnost samodostatnosti, a planiraju smanjivati udio neobrađenih poljoprivrednih zemljišta. Žele aktivirati potencijal državnog zemljišta kroz najam ili koncesije, a privatnog kroz poticaje za vlasnike i najmoprimce te poticati tranziciju proizvodnje prehrambenih proizvoda prema višim dodanim vrijednostima sukladno tržišnim potrebama - 'kamilica umjesto pšenice'.

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije osigurat će potrebnu savjetodavnu, pravnu i logističku podršku OPG-ovima i malim proizvođačima hrane te im tako omogućiti brz, jednostavan i transparentan pristup projektima financiranim iz EU fondova. Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske Unije (SAFU) prilagodit će svoju organizaciju potrebama razvoja domaće proizvodnje hrane te će iz perspektive OPG-a i malog proizvođača hrane, kojem su birokratske prepreke nepremostive, sagledavati mogućnosti financiranja i programirati adekvatne projekte.

Zajednička poljoprivredna politika EU-a temelji se na tržišnoj politici (Europski fond za garancije u poljoprivredi) i politici ruralnog razvoja (Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj). Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije i SAFU trebaju na osnovi usporedbe s drugim članicama EU-a unaprijediti svoje poslovanje u korist obiteljskih gospodarstava, mikro, malih i srednjih tvrtki. Država će definirati okvir za zaštitu minimalnog udjela domaćeg prehrambenog proizvoda na policama trgovačkih lanaca.

Uloga države je zaštita nacionalnog strateškog prioriteta samodostatnosti proizvodnje hrane, održavanje strateških zaliha, razvoj poljoprivrede i proizvodnje hrane u svim dijelovima Hrvatske, promocija domaćeg proizvoda i edukacija stanovništva o važnosti proizvodnje i konzumacije domaće hrane za održiv razvoj gospodarstva i društva. Doprinos Hrvatske ublažavanju i prilagodbi na klimatske promjene čini i održiva proizvodnja i potrošnja lokalne hrane. Ona, voda i energija moraju biti dostupni i cjenovno pristupačni svim hrvatskim građanima, a treba zabraniti izvoz energenata kada nisu zadovoljene potrebe domaćeg tržišta.