Policija je nepokretnu osobu kombijem prevezla u bolnicu na daljnju obradu, javlja Dubrovački dnevnik. Iz Policijske uprave i dalje mole da se vozači i stanovnici pridržavaju uputa policije kako bi se ova zbilja velika poplava privela kraju bez ozbiljnijih posljedica po ljudske živote.

Prema podacima koje je Hini dao službenik DHMZ-a na postaji Dubrovnik, od 10 do 12 sati u ovom je gradu pao 61 milimetar kiše po četvornom metru. Lokalni portali objavili su fotografije koje glavnu ulicu u gradskoj jezgri, Stradun, prikazuju pod vodom. Neslužbeni podaci navode podatke da je za dva sata palo 80 milimetara kiše.

Pod dojmom jučerašnjih poplava hrvatska javnost sa zabrinutošću prati najave prema kojima su navečer i noću ponovno moguće obilnije oborine.

Povremeno se očekuje kiša, obilnija ponovno navečer i u noći u Gorskome kotaru, Lici te središnjim i sjeverozapadnim krajevima. Na će biti Jadranu promjenjivo, ponegdje uz prolaznu kišu ili pljusak, a navečer i u noći slijedi novo jače naoblačenje s izraženijom kišom, pljuskovima i grmljavinom, kaže se u važećoj prognozi DHMZ-a.

Prema posljednjim podacima o 24-satnoj količini oborina, najviše je kiše palo u Komiži, 117,6 milimetara, zatim na zračnim lukama Dubrovnik i Split, 76 i 73,2 milimetra. Istodobno na mjernim postajama u gradovima Split i Dubrovnik palo je 55,2 milimetra, odnosno samo 18 milimetara. U Imotskom je palo 63,9 milimetra, u Makarskoj 58,9, u Kninu 54, na Rabu 45,9 i u Metkoviću 45 milimetra kiše.

Prema podacima neprofitne udruge Crometeo, koja okuplja ljubitelje meteorologije, u Vodicama je jučer do 17 sati palo 240 milimetara kiše, od kojih najviše u dvosatnom jutarnjem nevremenu: čak 164 litre.

Od početka rujna u Bjelovaru je već palo oko 100 milimetara kiše dok za cijeli rujan višegodišnji prosjek iznosi oko 60 milimetara. U Dubrovniku je dosad u rujnu palo oko 240 milimetra, što je gotovo trostruko više od prosjeka za ovaj mjesec (86 milimetara).

Prema ocjenama koje stručnjaci daju klimi na nekom području u odnosu na višegodišnji prosjek, dosad su u rujnu Split i Zagreb (Maksimir) vrlo kišni, a u Dubrovnik ekstremno kišan.

Prema Atlasu klime Hrvatske DHMZ-a, najviše dnevne količine oborina u Dubrovniku od 1961. do 1990. iznose 154 milimetra, najviše količine za jedan mjesec iznose 396 milimetara, a pale su tijekom prosinca, dok najviše oborine u rujnu za tridesetogodišnje razdoblje iznose 240 milimetara.

Najviše dnevne količine oborina za postaju Split - Marjan od 1961. do 1990. iznose 131,6 milimetara, a odnose se na kolovoz. Najviše mjesečne količine na Marjanu za to razdoblje iznose 296,3 milimetra i pale su u studenome, a tijekom najkišnijeg poznatog rujna na Marjanu pao je 141,1 milimetar kiše.