Kada se pogleda tablica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o nezaposlenim osobama po županijama, Grad Zagreb drastično odskače od ostalih. Pad broja nezaposlenih u usporedbi s početkom godine bilježe čak i oni dijelovi Hrvatske koji su gospodarski slabije razvijeni, poput slavonskih županija ili pak Ličko-senjske ili Šibensko-kninske županije.

Uz Zagreb, koji je rekorder po povećanju broja nezaposlenih, na toj su listi i Zagrebačka županija, s više od tisuću nezaposlenih više, Krapinsko-zagorska, Brodsko-posavska i sl. Na drugoj strani pak, primjer za pozitivnu bilancu jest Istarska županija s dvije tisuće nezaposlenih manje te Dubrovačko-neretvanska sa 1.500.

Dogodilo se neizbježno

No što se to događa u Zagrebu? Ekonomski analitičari pojasnili su nam kako je riječ o nečemu što se odavno trebalo dogoditi – restrukturiranju.

'Recesija je samo katalizirala ono što se trebalo dogoditi, a to je povećanje efikasnosti, ali izmještanje s područja grada u periferne dijelove ili pak u susjednu županiju', rekao je Ante Babić, ekonomski analitičar. Zagreb je zbog svojih poreza i prireza, ali i visoke cijene komunalnih usluga postao preskup za poduzetnike i ulagače, smatra Babić, koji zbog toga industriju sele drugdje, a u Zagrebu ostavljaju samo svoja središta.

No Babić poručuje kako nema mjesta zabrinutosti. 'Decentralizacija je trend koji zapravo i želimo. Tvornice zagađuju zrak, u Zagrebu se stvara gužva te ima ekonomskog smisla da se grupiraju u poslovnim zonama', rekao je.

Događa li se u Zagrebu ono što se u ostalim županijama već dogodilo? 'Dobar dio županija oko Zagreba doživio je prijem zaposlenih iz glavnog grada. Slavonija je imala veliki rast nezaposlenosti prije pa sada iz tog dna napreduje prema gore. Ista je stvar i s Dalmacijom', kaže Babić.

Najnaprednije županije, poput Istarske, koja bilježi najveći pad nezaposlenosti, već su izašle iz recesije poput zapadnoeuropskih zemalja, smatra analitičar. 'Kada dođe recesija, ponestaje alibi da to restrukturiranja ne dođe, žao mi je samo da to na nacionalnoj razini nije iskorišteno', zaključuje Babić.

Strah od otkaza u državnim poduzećima

Velik porast nezaposlenih u Zagrebu rezultat je uglavnom otpuštanja u industrijskom sektoru. No Babić predviđa da će ta brojka narasti kada dođe do neizbježnih otpuštanja u administraciji i državnoj upravi. Parlamentarni izbori koji se održavaju sljedeće godine, jedan su od razloga zbog kojih je to restrukturiranje prolongirano.

'U Zagrebu se nalazi značajan dio industrije i značajan dio administracije. Sektor administracije još nije toliko ugrožen, tek ga treba restrukturirati što znači da slijede daljnja otpuštanja', smatra Babić.

S njim se djelomično slaže i ekonomski analitičar Damir Novotny. Smatra da će na broj nezaposlenosti utjecati buduća otpuštanja u državnim poduzećima, no taj proces restrukturiranja, tvrdi Novotny, neće biti toliko dramatičan. 'Restrukturiranje u državnim poduzećima neće se odvijati toliko brzo kao što je to u privatnom sektoru. U Plivi je na primjer u jednoj godini otpušteno 1.500 zaposlenih', kaže Novotny.

Velik rast broja nezaposlenih u glavnom gradu Novotny tumači na sljedeći način: 'U Zagrebu imate mnogo poduzeća koja se rekonstruiraju, ali i onih koja su otišla u stečaj, poput Kamenskog. U nekim županijama do toga još nije niti došlo.' Analitičar je kao primjer uzeo Split gdje će doći do masovnih otpuštanja nakon rekonstrukcije ili stečaja u Konstruktoru ili pak u Brodosplitu.

Zagreb se iscrpio

Rast nezaposlenosti u vrijeme recesije normalnim smatra Goran Bakula, gospodarski savjetnik Nezavisnog hrvatskog sindikata. 'Imamo velik priljev ljudi koji su dolazili u Zagreb, jer je tu većina gospodarskih aktivnosti. Zagreb se iscrpio, došlo je do zagušenja te smo došli do situacije kada se ne može dalje', kaže Bakula.

No vjeruje da će se situacija u Zagrebu u skorije vrijeme ipak popraviti. Vjeruje da bi gospodarski zamah u Zagrebu osigurao početak najavljenih investicija u Novi Zagreb te oživljavanje područje oko rijeke Save.