Grenland, samoupravna regija Kraljevine Danske, bio je dom različitim narodima: domorodačkim zajednicama koje su prešle Arktik iz područja današnje Kanade, nordijskim doseljenicima, luteranskim misionarima te američkom vojnom osoblju koje ga je koristilo kao bazu za zaštitu Sjedinjenih Država od nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza.

Danas, zbog klimatskih promjena koje utječu na otapanje leda i sve veće konkurencije za kontrolom nad arktičkim resursima, nalazi se na pragu gospodarskog procvata. Na najvećem otoku na svijetu živi oko 56.000 ljudi, većinom inuitskog podrijetla, piše Independent.

Pregled ključnih trenutaka u povijesti Grenlanda

Otprilike 2500. pr. Kr.

Prvi ljudi stigli su na sjeverni Grenland s područja današnje Kanade nakon što se zaledio uski tjesnac koji ga je odvajao od Sjeverne Amerike. Ovo je bio prvi od šest valova doseljavanja koji su doveli Inuite na taj otok.

Oko 985. godine

Nordijski istraživač Erik Crveni stiže na Grenland s flotom vikinških brodova, prema srednjovjekovnim islandskim sagama. Norvežani su osnovali dva naselja s ukupnim brojem stanovnika između 2500 i 5000, no ta su naselja nestala oko 1450. godine iz nepoznatih razloga.

1200. godina

Narod Thule, posljednji val migracije Inuita na Grenland, dolazi s područja današnje Aljaske. Naselili su cijeli Grenland i preci su starosjedilačkog naroda koji danas čini oko 90 posto stanovništva zemlje.

1721. godina

Luteranski misionar Hans Egede dolazi na Grenland kako bi potražio izgubljena nordijska naselja. Budući da nije pronašao preživjele, osniva novo naselje u Kangequ, u blizini današnjeg Nuuka, glavnog grada Grenlanda. Počinje misijska aktivnost, uz proces preobraćenja starosjedilačkog stanovništva na kršćanstvo, što označava početak danske kolonizacije Grenlanda.

1814. godina

Raspadom Kraljevine Danske i Norveške, Grenland formalno postaje danska kolonija. Vlasti provode politiku izolacije otoka od vanjskog svijeta i uspostavljaju državni monopol na trgovinu.

1854.-1987.

Ivittuut, smješten na jugozapadu Grenlanda, postaje jedini svjetski komercijalni izvor kriolita, minerala ključnog za proizvodnju aluminija. Rudnik je tijekom godina proizveo 3,7 milijuna tona kriolita, a većina je isporučena u SAD.

Proizvodnja dostiže vrhunac tijekom Drugoga svjetskog rata, kada raste potražnja za aluminijem u vojne svrhe. Rudnik je zatvoren nakon iscrpljenja ležišta, a proizvođači su prešli na sintetski kriolit.

1917. godina

SAD priznaje danski suverenitet nad cijelim Grenlandom u sklopu sporazuma prema kojem je ta država prodala Danske Djevičanske otoke Sjedinjenim Državama za 25 milijuna dolara u zlatu.

1941.-1945.

SAD okupira Grenland zbog zabrinutosti da bi ga nacistička Njemačka mogla koristiti kao bazu za napade na Sjevernu Ameriku. Okupacija se odvija u dogovoru s danskom vladom u egzilu, a priznaje suverenitet Danske nad otokom.

1946. godina

Američki predsjednik Harry Truman nudi kupnju Grenlanda kako bi osigurao vojne baze na njemu, smatrajući ga strateški ključnim za obranu SAD-a. Danska odbija prodaju, ali potpisuje dugoročan sporazum o vojnim bazama.

1953. godina

Grenland prestaje biti kolonija i postaje grofovija Danske temeljem ustavnog amandmana. Ipak, ključne odluke i dalje donosi Ministarstvo Grenlanda u Kopenhagenu.

1979. godina

Pritisak za većom autonomijom rezultira donošenjem Zakona o lokalnoj upravi, kojim se osniva grenlandski parlament i lokalne vlasti dobivaju kontrolu nad obrazovanjem, zdravstvom i ribarstvom. Zakon je odobrio danski parlament, a 70 posto grenlandskih birača ga je ratificiralo.

2009. godina

Grenland postaje samoupravna država u Kraljevini Danskoj. Novi Zakon o samoupravi, koji odobrava više od 75 posto grenlandskih birača, priznaje otoku pravo na neovisnost kada lokalni birači to zatraže. Danska i dalje kontrolira obranu i vanjske poslove.

2019. godina

Donald Trump izaziva diplomatski sukob s Danskom predlažući kupnju Grenlanda. Danska premijerka Mette Frederiksen odbija ponudu, izjavljujući: 'Grenland nije na prodaju. Grenland nije danski. Grenland pripada Grenlandu. Čvrsto se nadam da ovo nije ozbiljno zamišljeno.' Trump je zatim otkazao planirani posjet Kopenhagenu.

2025. godina

Tijekom govora na zajedničkoj sjednici Kongresa SAD-a, Trump je izjavio da Sjedinjene Države trebaju Grenland zbog nacionalne sigurnosti. 'Mislim da ćemo ga dobiti', rekao je, dodajući: 'Na ovaj ili onaj način, dobit ćemo ga.'