Stručnjaci smatraju da su nadsvođeni tuneli na više načina omogućavali kvalitetnije promatranje neba – zaklanjajući svjetlost drugih objekata, osobito jutarnjeg Sunca, stvarali su mrak zahvaljujući kojem su oči promatrača postajale osjetljivije na svjetlost zvijezda, ograničavali su pogled na određeni mali dio svoda tako da je on bio fokusiraniji, usmjeravali su koncentraciju na crvenu zvijezdu Aldebaran, najsvjetliji objekt u zviježđu Bika.

Zvijezda je vjerojatno bila važna za pretpovijesne stanovnike tog dijela svijeta koji su svake godine zajedno sa stokom selili na ljetne pašnjake u planinama. Ove seobe vjerojatno su započinjale s prvim pojavljivanjem Aldebarana na jutarnjem nebu.

'Prvo pojavljivanje Aldebarana prije 6000 godina zbivalo se krajem travnja ili početkom svibnja, stoga je on bio vrlo precizan kalendarski znak da je vrijeme za polazak u više predjele', rekao je dr. Fabio Silva s University of Wales Trinity Saint David.

Autori istraživanja, koji su svoje otkriće predstavili na astronomskoj konferenciji Kraljevskog astronomskog društva na Sveučilištu u Nottinghamu, vjeruju da su promatrači iz tunela mogli vidjeti Aldebaran danima pa i tjednima ranije nego promatrači na otvorenom.

'Ključna stvar je u tome da je dugi prolaz do grobnice djelovao kao teleskop bez leće – kao duga cijev kroz koju se gledalo nebo', rekao je Silva.

U prilog ovoj tezi govori i činjenica da su sve grobnice sa svojim tunelima okrenute upravo prema mjestu na kojem se krajem travnja prvi put na nebu javlja Aldebaran. Ta je zvijezda vrlo vjerojatno također bila povezana s procesima i obredima inicijacije.

Sprega između drevnih građevina i astronomije nije neka novost. Poznato je da je i Stonehenge imao astronomsku funkciju.

Grobnice su pronađene u nalazištu Dolmen da Orca na Iberijskom poluotoku (pogledajte video dolje), ali i u drugim dijelovima Europe.