Iako je priznao brojne odgode i kašnjenja i rekao da slučajevi Gorana Hadžića i Vojislava Šešelja nisu pod nadzorom tužiteljstva jer su optuženici bolesni, Brammertz je rekao da je razumljiva frustracija zbog sporosti u slučaju Šešelja.

'Tužiteljstvo shvaća i dijeli frustraciju mnogih zbog toga što presuda još nije objavljena, iako je posljednji svjedok svjedočio u srpnju 2010., a suđenje završeno u ožujku 2012.', rekao je.

U svezi s burnom reakcijom javnosti na puštanje Vojislava Šešelja te Šešeljevim nepoštovanjem suda i uvredama upućenim žrtvama, bilo je nužno, kaže Brammertz, da tužiteljstvo od sudaca traži povlačenje odluke o puštanju.

Službeni Zagreb kritizirao je odluku ICTY-a o puštanju Šešelja, optuženog za ratne zločine nad nesrbima u Vojvodini, Hrvatskoj i BiH. Stalni predstavnik RH pri UN-u, veleposlanik Vladimir Drobnjak rekao je da je odluka o puštanju na slobodu Vojislava Šešelja 'cinično smijanje u lice njegovih bespomoćnih žrtava'.

'Ne dovodimo u pitanje pravni temelj odluke, no moramo jasno reći da puštanje Šešelja nije ništa drugo do ciničan smijeh u lice bezbrojnih žrtava. Imajući u vidu iritantno, zlostavljačko i uistinu opasno Šešeljevo ponašanje, iskreno se nadamo da će mnogi podržati naš poziv da se to napokon jednom do kraja zaustavi', rekao je Drobnjak na sjednici Vijeća sigurnosti.

Sudionicima rasprave podijeljeno je pismo predsjednika Republike Ive Josipovića predsjedniku Haškog suda Theodoru Meronu o slučaju Šešelj.

Meron je izjavio da je razočaran što sud nije ispunio plan i do kraja 2014. završio sve postupke, ali kašnjenje nekih suđenja neće dovesti u pitanje rok za zatvaranje suda 2017. Vijeću sigurnosti podnio je redovito izvješće u kojem je naglasio da su kasna uhićenja optuženih, promjene sudaca, bolesti optuženih i složenosti predmeta glavni razlozi kašnjenja.

'Posljedice tih odgađanja razočaranje su za mene i ostale suce... Ipak, predviđeni datum gašenja suda 2017. ne bi trebalo dovesti u pitanje', istaknuo je američki sudac.

Sud je 2014. završio dva postupka, pa u 2015. ulazi s četiri suđenja i pet žalbenih postupaka, a do kraja 2015. ostat će mu po jedno suđenje i žalbeni postupak.

Meron je članice VS-a podsjetio da je zbog zdravstvenih problema u listopadu prekinuto suđenje Goranu Hadžiću, suđenje Ratku Mladiću održava se četiri dana na tjedan, a Vojislav Šešelj pušten iz pritvora.

Presudu Mladiću očekuje u ožujku 2017. ili poslije, ali 'te promjene u prognozama donošenja presude ne bi trebale utjecati na zatvaranje suda 2017.', istaknuo je.

Meron se nije detaljnije bavio slučajem Šešelja čije je puštanje u studenome izazvalo oštre kritike hrvatske vlade i javnosti zbog ratnohuškačke retorike tog optuženog ratnog zločinca.

Po Meronovim riječima, sud teško zadržava osoblje koje odlazi na bolje plaćene poslove, pa sud ostaje bez 'vrijednog institucionalnog i specifičnog znanja', dodao je Meron.

Unatoč tim operativnim problemima, kaže da sud koji djeluje od 1993. ispunjava svoj mandat. 'Nadam se da priroda ovoga izvješća neće umanjiti širu sliku i prevažnu ulogu koju je ICTY igrao i igra u postavljanju globalnih standarda međunarodnog kaznenog prava i pravde te u jačanju vladavine prava na lokalnoj razini', naglasio je Meron.

SAD osudio 'ratoborno' ponašanje Šešelja

'Šešeljevo ponašanje nakon puštanja na slobodu otkrilo je neke bolne podjele iz prošlosti... Osuđujemo njegovo ratoborno ponašanje koje predstavlja izazov pomirenju u regiji', izjavio je David Pressman, američki predstavnik na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a. Pozvao je vlade zemalja regije da 'učine sve kako bi se izbjegla huškačka retorika' i osigurala puna suradjnja s ICTY-em.

Predstavnik Rusije Evgenij Zagajnov nije komentirao Šešeljevo ponašanje, nego je tek ocijenio da nedonošenje presude nakon 12 godina suđenja predstavlja 'neispunjavanje pravnih standarda'.

'Uvažavajući svu složenost toga slučaja, očekujemo od suda da presudu Šešelju donese što prije', rekla je predstavnica Velike Britanije ističući da je pravovremeno izricanje presuda ključno za pomirenje.