Gotovo 70 posto Hrvata dosta su ili izrazito zadovoljni osobnim životom dok nezadovoljstvo preteže kod manje od 12 posto ispitanika. Među muškarcima i ženama nema značajnije razlike, ali je razlika zadovoljstvom života uočljiva prema obrazovanju, posebno dobi, pa tako s godinama opada zadovoljstvo. Najviše ga ima među Hrvatima od 18 do 30 godina (81 posto), najmanje među starijima od 70 (njih 59 posto), pokazalo je ekskluzivno terensko istraživanje o društvenoj svijesti u Hrvatskoj kojega je za RTL provela agencija Promocija plus od 23. svibnja do 15. lipnja na uzorku od 1054 ispitanika u cijeloj zemlji. Standardnu grešku je +/- 3,02 posto i razinu pouzdanosti od 95 %.

E sada; što južnije nije tužnije nego - veselije. Najzadovoljniji svojim životom su Dalmatinci, gotovo 75 posto, Zagreb i okolica su u prosjeku, slično je i u ostalim dijelovima zemlje, a životom su najmanje zadovoljni stanovnici Slavonije, ali i tu ih je zadovoljno 62 posto.

Što je Hrvatima najvažnije?

Životni prioritet uvjerljivo je obitelj, i to za gotovo 70 posto građana. Svi ostali izbori su debelo iza toga; od religije (koja je prvi izbor u 7,6 posto slučajeva), slobodnog vremena (7 posto), prijatelja (6,8 posto), posla (6,6 posto) do politike (5,4 posto).

Da upravo djeca daju smisao životu stav je gotovo 64 posto Hrvata. Još češći je to stav kod starijih građana, nešto rjeđi kod mlađih, a najprivrženiji stavu o smislu životu kroz djecu su Dalmatinci. No za razliku od ovog dominantnog stava građani su podijeljeni oko toga je li brak nužan za sretan život, pa ih tako gotovo 40 posto misli da je, dok njih 37 posto ne smatra da je brak nužan za sretan život.

Nešto je, dakle, više onih koji brak vezuju uz sreću, a najviše ih je u manjim mjestima u Dalmaciji i Slavoniji te među starijom populacijom.

Moderni pogledi

Istodobno, više od 55 posto Hrvata izvanbračnu zajednicu smatra jednakovrijednom kao bračnu dok se s tim modernim oblikom zajedničkog života četvrtina ipak ne slaže (26 posto).

Iznenađuje i vrlo visoki udio ispitanika, posebno žena, kojima je prihvatljivo stajalište da žene ne žele brak, ali da odgajaju djecu kao samohrane majke (61,7 posto hrvatskih građana podržava takvo stajalište).

Moderni pogled prevladava u ovom stavu. Gotovo 70 posto Hrvata ne slaže se s tvrdnjom da je muževa karijera važnija od ženine, međutim muškarci puno češće vlastitoj karijeri daju primat, a vidljiva je i velika generacijska razlika prema ovoj temi. Prednost muškoj karijeri značajno češće daju stariji od 60 godina.

To tradicionalno stajalište potvrdu ima u još jednom pokazatelju; jer gotovo svaki treći Hrvat smatra da žena treba prije svega pružiti toplinu i emociju, a muškarac snagu i financije (odnosno 30,3 posto u odnosu na 45,5 posto koji se ne slažu s takvim tradicionalnim stajalištem). Stav je to koji je znatno češći među starijima i manje obrazovanim građanima u manjim sredinama. Ipak više je Hrvata koji se s tim, 2022. godine, ne slažu.

Podijeljeno je mišljenje i oko toga kod koga djeca trebaju živjeti u slučaju rastave braka. Da je normalno da žive s majkom misli 41,4 posto ispitanika, dok ih se 36,4 posto ne slaže s time, a njih 22,2 posto se niti slaže niti ne slaže s takvom tvrdnjom. Zabilježena je slična podijeljenost i kod pitanja oko izbjegavanja rastave braka, pri čemu se 43,1 posto građana ne slaže sa stajalištem da bi rastavu braka trebalo izbjegavati pod svaku cijenu, dok njih 33,5 posto ima takvo mišljenje uz 23,4 posto "suzdržanih" ili koji ne znaju.

Ravnopravnost prema kućanskim poslovima

Pomak je ova, makar deklaratorna spremnost za ravnopravnost prema kućanskim poslovima. Dvije trećine građana (67,5 posto) slažu se da ne postoje muški i ženski poslovi već zajednički poslovi koje treba obaviti. Doduše, razlika u spolu je velika, muškarci su prema ovom stavu podijeljeni (podržava ga svega 52,4 posto muškaraca), a podržava ga više od 80 posto žena.

Dok se Zakon o pobačaju tek čeka, a SAD ga zabranjuje, da odluka o pobačaju ne smije biti samostalna odluka žene stav je trećine hrvatskih građana. Istodobno više ih se, gotovo 42 posto, tom stavu protivi.

Stajališta o istospolnim parovima

I završavamo sa stajalištem o istospolnim parovima. Protiv mogućnosti da i oni imaju mogućnost usvojiti djecu je gotovo svaki drugi Hrvat (47,6 posto), a svaki treći se s tim slaže (32,8 posto). Prema istraživanju, 19,6 posto onih koji se niti slažu niti ne slažu, odnosno nemaju stajalište o tome.

Podijeljena su stajališta o tome jesu li istospolni parovi koji nemaju djecu isto obitelj. Da jesu smatra 41,9 posto ispitanika, dok njih 37,5 posto ne smatra (uz 20,6 posto "suzdržanih" ili neizjašnjenih).

Sveukupno gledajući, vidljive su polarizacijske crte između tradicionalnijih i modernijih pogleda na brak, obitelj i položaj žena, a one se stvaraju po spolu i dobi, ali i po dijelovima zemlje te očekivano - obrazovanju.